BiH ima ogroman neiskorišteni resurs, jer bi dio otpada koji danas završava na deponijama mogao biti iskorišten za proizvodnju goriva i energije, ali i kao sirovina za nove proizvode. Umjesto da se otpad posmatra isključivo kao smeće kojeg se treba riješiti, savremeni sistemi upravljanja sve više ga tretiraju kao izvor sekundarnih sirovina, energije i alternativnih goriva.
Razmjere problema u Bosni i Hercegovini najbolje pokazuju pretrpane deponije, nedovoljno razvijeno odvojeno prikupljanje i još uvijek ograničeni kapaciteti za reciklažu i preradu.
U javnosti se ranije pojavila i procjena potpredsjednika Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Vjekoslava Vukovića prema kojoj se govori o čak milijardu kilograma otpada.
Ipak, mnogo važnije od same brojke jeste pitanje koliko vrijednog materijala svake godine završava na deponijama umjesto da bude vraćen u ekonomiju.
BiH ima ogroman neiskorišteni resurs: Otpad bi mogao dobiti novu vrijednost
Savremeni koncept upravljanja otpadom značajno se razlikuje od tradicionalnog modela prema kojem se proizvod koristi, baca i na kraju odlaže na deponiju.
Jedan dio otpada moguće je reciklirati i ponovo pretvoriti u sirovinu.
Od određenih vrsta otpada može se proizvoditi i RDF, odnosno gorivo dobijeno iz otpada, koje se pod odgovarajućim tehničkim i okolišnim uslovima može koristiti kao alternativno gorivo.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma upravo je tokom 2026. detaljnije informisalo javnost o korištenju RDF/SRF goriva i pravilima koja prate njegov prekogranični promet.
To, međutim, ne znači da je moguće jednostavno uzeti nesortirano smeće s deponije i pretvoriti ga u gorivo.
Prije prerade potreban je čitav sistem prikupljanja, razvrstavanja i obrade.
Milioni se ne kriju u svakom kilogramu smeća
BiH ima ogroman neiskorišteni resurs, ali njegova stvarna vrijednost zavisit će od razvoja sistema za pravilno prikupljanje, razvrstavanje i preradu otpada.
Ideja da otpad može imati ekonomsku vrijednost zvuči privlačno, ali važno je izbjeći pojednostavljivanje.
Nije svaka vrsta otpada jednako vrijedna niti se svaki materijal može ekonomično reciklirati.
Vrijednost zavisi od sastava otpada, kvaliteta odvajanja, troškova transporta i prerade, cijena sekundarnih sirovina, dostupne tehnologije i tržišta na kojem bi se dobijeni proizvodi prodavali.
Upravo zbog toga potencijal Bosne i Hercegovine nije samo u količini otpada.
Mnogo važnije je može li zemlja izgraditi sistem koji će korisne materijale odvojiti prije nego što završe pomiješani na deponijama.
Takav sistem zahtijeva ulaganja, ali istovremeno može stvoriti prostor za razvoj novih poslovnih djelatnosti.
Od sortirnica do novih radnih mjesta
Razvoj cirkularne ekonomije ne podrazumijeva samo izgradnju velikih postrojenja.
Potreban je čitav lanac.
Odvojeno prikupljanje zahtijeva odgovarajuće kontejnere, vozila i logistiku. Nakon toga dolaze sortirnice, pogoni za obradu, reciklažna industrija, kompanije koje koriste sekundarne sirovine i sistemi za kontrolu kvaliteta.
Sve to zahtijeva radnike različitih profila.
Zbog toga razvijeniji sistem upravljanja otpadom može istovremeno imati ekološki i ekonomski efekat.
Privredna/Gospodarska komora FBiH navodi da iskustva razvijenih sistema cirkularne ekonomije pokazuju kako odgovorno upravljanje otpadom može smanjiti potrošnju primarnih sirovina, doprinijeti dekarbonizaciji industrije, potaknuti investicije i otvoriti nova radna mjesta.
Federacija BiH konačno dobila novi plan
Važan korak napravljen je tokom ljeta 2026. godine.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u julu je usvojila novi Federalni plan upravljanja otpadom.
Riječ je o posebno značajnom dokumentu jer je prethodni plan bio izrađen za period od 2012. do 2017. godine.
Federacija je tako godinama bila bez novog važećeg plana koji bi odgovorio na promjene u ovoj oblasti.
Novi dokument trebao bi pomoći uspostavljanju modernijeg sistema, povećanju stope reciklaže i približavanju evropskim standardima.
Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder prilikom usvajanja dokumenta naglasila je upravo ideju prema kojoj otpad treba postati resurs, uz istovremenu zaštitu okoliša i zdravlja stanovništva.
Cirkularna ekonomija mijenja način na koji gledamo smeće
Suština cirkularne ekonomije jeste zadržavanje proizvoda i materijala u upotrebi što je duže moguće.
U klasičnom linearnom modelu sirovina se uzme iz prirode, od nje se proizvede određeni proizvod, on se koristi i na kraju baca.
Cirkularni model pokušava taj lanac zatvoriti.
Proizvod se popravlja ili ponovo koristi kada je to moguće, a materijali se nakon završetka njegovog životnog vijeka pokušavaju reciklirati i vratiti u proizvodnju.
Tek ono što nije moguće ponovo koristiti ili kvalitetno reciklirati ulazi u druge modele obrade i konačnog zbrinjavanja.
Takav pristup posebno je značajan za zemlju poput Bosne i Hercegovine, koja istovremeno pokušava riješiti problem otpada i približiti svoju privredu standardima Evropske unije.
Pročitajte i druge najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine na Aktuela24.
