Državni ministri sedmicama bez redovne sjednice, dok brojna pitanja na nivou Bosne i Hercegovine čekaju politički dogovor. Vijeće ministara BiH posljednju redovnu sjednicu održalo je 30. jula, a nakon toga odluke su donošene na vanrednim i telefonskim sjednicama. Redovna sjednica planirana za kraj augusta je odgođena.
Zvanični podaci Vijeća ministara BiH pokazuju da je 117. redovna sjednica održana 30. jula. Nakon nje uslijedile su četiri vanredne odnosno telefonske sjednice – 10. i 19. augusta te 31. augusta i 1. septembra.
Za 31. august bila je zakazana 118. redovna sjednica, ali je 28. augusta objavljeno da se ona odgađa i da će novi termin biti naknadno saopćen.
Sadržaj članka
Državni ministri sedmicama bez redovne sjednice: Posljednja održana 30. jula
Prošlo je više od mjesec dana otkako su se ministri okupili na redovnoj sjednici Vijeća ministara BiH.
Posljednja, 117. sjednica održana je 30. jula, a dnevni red uključivao je niz pitanja iz nadležnosti državne vlasti. Među njima je bio i Prijedlog odluke o ratifikaciji sporazuma BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija.
Nakon toga rad Vijeća ministara nije potpuno zaustavljen. Održavane su vanredne i telefonske sjednice, ali činjenica da sedmicama nije održana nova redovna sjednica otvara pitanje dinamike rada institucije koja treba odlučivati o brojnim pitanjima važnim za cijelu državu.
Prema trenutno dostupnoj evidenciji na zvaničnoj stranici Vijeća ministara, nakon 30. jula evidentirane su četiri vanredne/telefonske sjednice.
Redovna sjednica zakazana pa odgođena
Državni ministri sedmicama bez redovne sjednice nastavljaju donositi pojedine odluke telefonskim putem, dok novi termin redovnog zasjedanja još čeka potvrdu.
Nova redovna sjednica ipak je bila planirana.
Vijeće ministara BiH objavilo je da je 118. sjednica trebala biti održana u ponedjeljak, 31. augusta. Međutim, nekoliko dana ranije stiglo je kratko zvanično saopćenje da je sjednica odgođena.
Razlozi odgađanja u toj objavi nisu detaljno obrazloženi.
„Novi termin održavanja 118. sjednice bit će objavljen naknadno“, navedeno je u saopćenju Vijeća ministara.
Takva situacija posebno privlači pažnju jer se od državne vlasti očekuje kontinuitet rada u periodu u kojem BiH ima niz otvorenih političkih, ekonomskih i evropskih pitanja.
Telefonske sjednice predstavljaju legalan način odlučivanja i same po sebi nisu dokaz da institucija ne funkcioniše. Ipak, one ne mogu potpuno zamijeniti političku raspravu i razmatranje većeg broja tačaka koje karakterizira redovne sjednice.
Ponovo otvoreno pitanje plata u državnim institucijama
Paralelno s pričom o dinamici rada Vijeća ministara, u javnosti se ponovo govori o platama zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine.
Osnovica za obračun plata za 2026. godinu utvrđena je ranijom odlukom Vijeća ministara na 690,86 KM. Zvanična odluka objavljena je i u Službenom glasniku BiH.
Međutim, sada se otvara pitanje utvrđivanja osnovice za narednu, 2027. godinu.
Prema informacijama koje prenose domaći mediji, Sindikat državnih službenika i zaposlenih u institucijama BiH upozorio je da je zakonski rok za utvrđivanje nove osnovice već prošao. U javnosti se spominje iznos od oko 785 KM kao osnovica koja bi se trebala primjenjivati nakon usvajanja budžeta za 2027. godinu, ali konačna odluka Vijeća ministara tek treba biti donesena.
Zbog toga je važno razlikovati ono što je već na snazi od onoga što se tek očekuje.
Plate funkcionera ponovo izazivaju pažnju
Posebno osjetljivo političko pitanje predstavljaju primanja izabranih i imenovanih zvaničnika.
Povećanje osnovice automatski proizvodi znatno veći nominalni rast kod osoba s visokim koeficijentima nego kod zaposlenih s nižim koeficijentima. Zbog toga gotovo svaka promjena osnovice ponovo pokrene raspravu o tome treba li sistem plata državnih funkcionera drugačije urediti.
Dodatnu političku težinu cijeloj priči daje trenutak u kojem se o platama govori.
Građani istovremeno slušaju vijesti o odgođenim sjednicama, političkim nesuglasicama i reformama koje čekaju, dok informacije o povećanju primanja političara gotovo uvijek izazivaju snažne reakcije.
Ipak, sama činjenica da redovna sjednica nije održana od 30. jula ne znači da ministri u međuvremenu nisu obavljali druge poslove. Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, primjerice, nastavila je održavati sastanke, dok su održavane i telefonske sjednice.
Zašto su redovne sjednice važne?
Razlika između redovne i telefonske sjednice nije samo tehnička.
Redovne sjednice omogućavaju razmatranje šireg dnevnog reda, diskusiju ministara o zakonima, međunarodnim sporazumima, imenovanjima, izvještajima i drugim pitanjima iz nadležnosti državnog nivoa.
Kada se duži period odluke donose uglavnom putem vanrednih telefonskih sjednica s ograničenim dnevnim redom, raste broj pitanja koja mogu čekati naredno redovno zasjedanje.
Upravo zato će biti važno pratiti kada će biti zakazan novi termin 118. sjednice i koje će se tačke naći pred ministrima.
Ključne odluke ne mogu čekati unedogled
Bosna i Hercegovina ulazi u period u kojem državne institucije imaju obaveze vezane za budžet, evropske reforme, međunarodne sporazume i niz domaćih pitanja.
Vijeće ministara ima centralnu ulogu u velikom dijelu tih procesa, zbog čega dinamika njegovog rada nije samo pitanje političkog rasporeda.
Zvanična evidencija trenutno potvrđuje da je posljednja redovna sjednica održana 30. jula, dok je naredna planirana sjednica odgođena.
U narednom periodu zato će pažnja biti usmjerena na dvije stvari: kada će ministri ponovo sjesti za isti sto na redovnoj sjednici i hoće li se pitanja poput osnovice plata, reformskih obaveza i drugih odluka riješiti bez novih političkih zastoja.
Za građane je, na kraju, najvažnije da institucije koje finansiraju rade redovno i donose odluke na vrijeme — bez obzira na to kojoj političkoj stranci pripadaju njihovi članovi.
Državni ministri sedmicama bez redovne sjednice tema su koja ponovo otvara pitanje efikasnosti rada institucija i brzine donošenja važnih odluka.
Pročitajte i druge najnovije vijesti iz politike na Aktuela24.
