Nova procjena zatresla Srbiju nakon što je BIRODI objavio model prema kojem bi Studentska lista osvojila 48,5 posto glasova, dok bi lista SNS–Aleksandar Vučić bila na 38,6 posto.
Prema centralnom scenariju BIRODI-ja, Studentska lista osvojila bi 48,5 posto glasova, dok bi lista SNS–Aleksandar Vučić dobila 38,6 posto.
Razlika između dvije liste tako bi iznosila gotovo deset procentnih poena.
Socijalistička partija Srbije (SPS), čiji je lider Ivica Dačić, prema istom modelu bila bi na 3,9 posto.
Međutim, iz BIRODI-ja posebno naglašavaju da njihove podatke ne treba tumačiti kao klasičnu anketu javnog mnijenja niti kao prognozu konačnog rezultata izbora.
Nova procjena zatresla Srbiju: Studentska lista ispred Vučićevog SNS-a
BIRODI je predstavio i raspone unutar kojih bi se mogao kretati rezultat najvećih političkih opcija.
Studentska lista prema njihovom modelu nalazi se između 45,9 i 51,1 posto glasova.
Lista SNS–Aleksandar Vučić procijenjena je na između 36,3 i 40,9 posto, dok se rezultat SPS-a kreće između 3,2 i 4,6 posto.
Ostale opozicione liste i liste nacionalnih manjina zajedno bi mogle osvojiti između 7,8 i 10,2 posto.
Centralni scenario još slikovitije pokazuje razliku između dvije vodeće opcije.
Prema BIRODI-ju, Studentska lista dobila bi približno 2,003 miliona glasova, dok bi lista SNS–Aleksandar Vučić imala oko 1,593 miliona.
To predstavlja razliku od približno 410.000 glasova.
Ako bi se posmatrali SNS i SPS zajedno, imali bi oko 42,5 posto, odnosno približno 248.000 glasova manje od Studentske liste prema centralnom scenariju modela.
Nova procjena zatresla Srbiju jer centralni scenario BIRODI-ja Studentskoj listi daje gotovo deset procentnih poena prednosti u odnosu na listu SNS–Aleksandar Vučić.
Ovo nije klasična izborna anketa
Kod tumačenja ovih rezultata posebno je važno razumjeti način na koji je BIRODI došao do procjene.
Ne radi se o istraživanju u kojem je određenom broju građana jednostavno postavljeno pitanje za koga bi glasali.
BIRODI navodi da je model napravljen kombinovanjem više grupa podataka.
Među njima su zvanični rezultati parlamentarnih izbora održanih od 2012. godine, istraživanja javnog mnijenja različitih organizacija i agencija, podaci o demografskim promjenama te podaci Republičke izborne komisije.
U analizu su uključena istraživanja organizacija i agencija poput CRTA-e, Nove srpske političke misli, Faktor plusa i Ipsosa.
Zbog toga BIRODI svoje rezultate predstavlja kao model mogućeg izbornog ishoda, a ne kao sigurnu prognozu onoga što će se dogoditi na dan izbora.
Mnogo toga zavisit će od izlaznosti
Jedan od najvažnijih faktora bit će broj građana koji će izaći na izbore.
Model procjenjuje izlaznost na približno 4,13 miliona birača, ali stvarna mobilizacija mogla bi značajno utjecati na konačan odnos snaga.
Posebno će biti važno koliko će mladih izaći na birališta, kao i koliko će se mobilizirati građani koji ranije nisu redovno glasali.
Upravo su studenti tokom dugotrajnih protesta postali jedan od najvidljivijih političkih i društvenih faktora u Srbiji.
Važan će biti i stepen koncentracije opozicionih glasova, rezultat SPS-a te broj lista koje će uspjeti preći izborni prag.
Zbog toga se rezultat izbora ne može jednostavno izvesti iz trenutno predstavljenog modela.
Studentski protesti promijenili političku atmosferu
Studentski pokret dobio je veliki politički značaj tokom protesta koji su uslijedili nakon tragedije na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Pad nadstrešnice 1. novembra 2024. godine, u kojem je život izgubilo 16 ljudi, pokrenuo je proteste i zahtjeve za utvrđivanje odgovornosti.
Protesti su tokom narednih mjeseci prerasli u mnogo širi društveni pokret.
Među zahtjevima demonstranata bili su odgovornost institucija, borba protiv korupcije i stvaranje uslova za slobodnije funkcioniranje institucija.
Jedan od glavnih političkih zahtjeva postalo je i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.
Vučić najavio izbore za oktobar
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić posljednjih mjeseci više puta je govorio o prijevremenim izborima.
Najkonkretniju najavu dao je 20. augusta gostujući na Radio-televiziji Srbije.
Vučić je tada rekao da će parlamentarni izbori biti održani 18. ili 25. oktobra te da će tačan datum biti poznat naknadno.
To znači da bi Srbija mogla ući u veoma intenzivnu izbornu kampanju u trenutku kada političke tenzije ostaju visoke.
SNS će pokušati zadržati dominantnu poziciju koju ima više od desetljeća, dok Studentska lista računa na veliku mobilizaciju građana nezadovoljnih aktuelnom vlašću.
Birački spisak ponovo važna tema
Jedno od pitanja koje će pratiti predstojeće izbore jeste i stanje biračkog spiska.
Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva iz 2022. godine, Srbija je imala 6.647.003 stanovnika.
Poređenje podataka o stanovništvu i broju registrovanih birača već duže vrijeme izaziva političke rasprave, a opozicione stranke insistiraju na provjeri i sređivanju biračkog spiska.
Transparentnost biračkog spiska i povjerenje građana u izborni proces bit će posebno važni ukoliko rezultat između vodećih političkih opcija bude tijesan.
Nova procjena zatresla Srbiju, ali će tek izbori pokazati može li Studentska lista prednost iz BIRODI-jevog modela pretvoriti u stvarni rezultat na biračkim mjestima.
Pročitajte i druge najnovije vijesti iz svijeta regiona Aktuela24.
Sadržaj članka
Izvor: BIRODI
