Političari u BiH zaboravljaju prijaviti nekretnine, a poređenje imovinskih kartona s drugim javno dostupnim evidencijama u pojedinim slučajevima otkriva razlike. To ponovo otvara pitanje koliko je sistem kontrole imovine izabranih zvaničnika u Bosni i Hercegovini efikasan i ko zapravo provjerava podatke koje prijavljuju.
Upravo zbog toga pitanje ko kontroliše imovinu političara ponovo dolazi u fokus javnosti pred izbore. Nekretnine, zemljišta, poslovni prostori, firme i druga imovina mogu se pronaći u različitim registrima, ali njihovo poređenje s onim što je političar prijavio često zahtijeva dodatno istraživanje.
Sadržaj članka
Političari u BiH zaboravljaju prijaviti nekretnine: Šta propisuje zakon?
Izborni zakon BiH propisuje obavezu dostavljanja podataka o imovinskom stanju za izabrane zvaničnike. Prema podacima koje navodi Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), prijavljuju se imovina čija vrijednost prelazi 5.000 KM, prihodi i rashodi u zemlji i inostranstvu, a obaveza obuhvata i određenu imovinu članova uže porodice.
Problem nastaje kada prijavljeni podaci nisu potpuni ili se razlikuju od podataka dostupnih u drugim evidencijama.
CIN već godinama provjerava imovinu bh. političara koristeći imovinske kartone, zemljišne knjige, registre poslovnih subjekata i druge dokumente. Njihova baza „Imovina političara“ postoji od 2009. godine i periodično se dopunjava novim podacima.
Nedavni slučajevi pokazali razlike u prijavljenoj imovini
Jedan od novijih primjera odnosi se na gradonačelnika Doboja Borisa Jerinića.
CIN je u julu 2026. objavio da Jerinić u imovinskom kartonu iz 2024. godine nije naveo dvoetažni stan, dvije garaže i poslovni prostor koji su u vlasništvu njegove supruge Aleksandre. Jerinić je novinarima CIN-a rekao da ništa ne krije te da je riječ o propustu koji će ispraviti.
Prema podacima iz zemljišnih knjiga koje je CIN objavio, riječ je, između ostalog, o stanu površine 173,51 kvadratni metar, dvije garaže i poslovnom prostoru površine 83,62 kvadratna metra u Doboju.
Ovaj primjer je posebno važan jer pokazuje kako se razlika između prijavljenog stanja i javnih evidencija može otkriti tek nakon poređenja više izvora.
Još jedan slučaj otvorio isto pitanje
CIN je nekoliko dana ranije objavio i istraživanje o zastupniku u Skupštini Kantona Sarajevo Mahiru Deviću.
Prema tom istraživanju, Dević u imovinskom kartonu koji je nakon preuzimanja mandata 2022. godine predao CIK-u nije naveo dvije kuće, vikendicu i više zemljišnih parcela u svom i vlasništvu supruge. Istovremeno, CIN navodi da je imovinu prijavljivao kantonalnom Uredu za borbu protiv korupcije.
Ovaj slučaj pokazuje i dodatnu komplikaciju bh. sistema – različite institucije i nivoi vlasti mogu imati različite mehanizme prijavljivanja i kontrole imovine.
Ko zapravo provjerava šta političari posjeduju?
To je ključno pitanje.
CIK objavljuje i prikuplja imovinske kartone u skladu sa zakonskim obavezama, ali CIN navodi da CIK nema zakonsku obavezu provjeravati tačnost svih podataka koje zvaničnici navedu u tim kartonima.
Zbog toga značajnu ulogu imaju druge institucije, zemljišne knjige, registri firmi, antikorupcijska tijela, kao i istraživački novinari i organizacije koje podatke međusobno povezuju.
Transparency International u BiH, primjerice, kroz platformu Integrity Watch objedinjuje podatke o imovinskim kartonima, finansiranju političkih stranaka i javnim nabavkama. Cilj je omogućiti poređenje podataka koji se inače nalaze u različitim javnim evidencijama.
Imovina nije jedino pitanje
Provjera imovine političara ne završava brojanjem stanova, kuća ili zemljišta.
Važno je posmatrati i vlasništvo nad kompanijama, prihode, kredite, javne nabavke i moguće sukobe interesa.
Transparency International BiH je krajem 2025. objavio analizu prema kojoj je 19,8 posto izabranih zvaničnika koji su u imovinskim kartonima naveli vlasništvo nad privatnim firmama poslovalo s državom kroz javne nabavke. Za zvaničnike izabrane 2022. godine, prema njihovoj analizi, taj udio iznosio je 36,4 posto.
Ti podaci sami po sebi ne znače da je svaki takav posao nezakonit. Oni, međutim, pokazuju zašto su transparentni podaci o imovini i poslovnim interesima javnih funkcionera važni za procjenu mogućih sukoba interesa.
Građanima su dostupne baze podataka
Dio podataka moguće je provjeriti i bez posebnih istraživačkih alata.
CIN-ova baza trenutno sadrži profile brojnih aktivnih političara sa informacijama o njihovim nekretninama, primanjima, kompanijama, kreditima i drugim podacima prikupljenim iz javnih dokumenata.
Takve baze ne zamjenjuju rad nadležnih institucija, ali građanima omogućavaju da lakše vide podatke koji su inače raspoređeni kroz veliki broj dokumenata i registara.
Političari u BiH zaboravljaju prijaviti nekretnine u pojedinim slučajevima, zbog čega poređenje imovinskih kartona s drugim javnim evidencijama dobija dodatni značaj.
Transparentnost posebno važna u izbornoj godini
Kako se približavaju izbori, podaci o prihodima, nekretninama i poslovnim interesima kandidata ponovo dobijaju veću pažnju javnosti.
Sama činjenica da neki podatak nedostaje u jednom imovinskom kartonu ne mora automatski dokazivati namjeru skrivanja imovine. Razlozi i odgovornost moraju se utvrđivati za svaki pojedinačni slučaj na osnovu dokumentacije i važećih propisa.
Ipak, nedavni primjeri pokazuju koliko je važno da prijavljeni podaci budu potpuni i da postoji mogućnost njihovog poređenja s drugim evidencijama.
Kada političari u BiH zaboravljaju prijaviti nekretnine ili se podaci iz imovinskih kartona razlikuju od drugih javnih evidencija, upravo provjerljivost tih informacija omogućava javnosti da dobije potpuniju sliku o imovini ljudi koji obavljaju javne funkcije.
Pročitajte i druge najnovije vijesti iz svijeta politike na Aktuela24.
