Amerikanci odlaze iz Iraka nakon više od dvije decenije u kojima je američko vojno prisustvo, uz prekid između povlačenja i povratka, snažno obilježilo sigurnosnu i političku situaciju u zemlji. Rok je 30. septembar, a odlazak ponovo otvara pitanje koje se godinama provlači kroz iračku politiku – ko će popuniti prostor koji ostaje iza američkog vojnog prisustva?
Povlačenje je rezultat dogovora Washingtona i Bagdada, a posljednje američke snage trebale bi napustiti baze u okviru završetka misije međunarodne koalicije. Iračke vlasti ovaj trenutak predstavljaju kao važan korak prema punoj sigurnosnoj samostalnosti zemlje.
Ipak, situacija je mnogo složenija od samog odlaska vojnika.
Dok dio Iračana pozdravlja završetak stranog vojnog prisustva, sigurnosni analitičari upozoravaju da će naredni period pokazati koliko su iračke snage sposobne samostalno odgovoriti na prijetnje i kakav će odnos snaga nastati između Bagdada, Washingtona i Teherana.
Sadržaj članka
Amerikanci odlaze iz Iraka nakon više od dvije decenije
Amerikanci odlaze iz Iraka prema ranije dogovorenom planu Bagdada i Washingtona, čime se završava važna etapa međunarodne vojne misije u zemlji.
Američka invazija na Irak počela je 2003. godine i dovela je do rušenja režima Saddama Husseina. Nakon godina rata i pobune, američke snage povukle su se krajem 2011. godine.
Međutim, njihovo odsustvo nije dugo trajalo.
Nakon brzog uspona takozvane Islamske države i zauzimanja velikih dijelova Iraka, američke snage vratile su se u zemlju nekoliko godina kasnije kao dio međunarodne koalicije koja je pomagala iračkim snagama u borbi protiv ISIS-a.
Teritorijalna vlast te organizacije u Iraku kasnije je slomljena, ali njene ćelije nisu potpuno nestale.
Upravo zbog toga završetak američkog vojnog prisustva ima znatno šire značenje od običnog zatvaranja vojnih baza.
Irak tvrdi da je spreman preuzeti odgovornost
Iz Bagdada stižu poruke da iračke sigurnosne snage mogu preuzeti punu odgovornost za sigurnost zemlje.
Glasnogovornik vrhovnog komandanta iračkih oružanih snaga Sabah al-Nauman rekao je da će povlačenje američkih i koalicionih snaga biti završeno 30. septembra te da iračke snage kontrolišu teritoriju zemlje.
Prema njegovim riječima, budući odnos s međunarodnom koalicijom trebao bi prijeći u drugačiji oblik bilateralnog partnerstva.
To je važna razlika.
Završetak sadašnje vojne misije ne mora značiti potpuni prekid sigurnosne saradnje Iraka i Sjedinjenih Američkih Država. Raniji američko-irački planovi predviđali su prelazak prema dugoročnijoj bilateralnoj sigurnosnoj saradnji, uključujući obuku, razmjenu informacija i druge oblike podrške.
Iran bi mogao dobiti još veći prostor
Jedno od najvećih pitanja nakon američkog povlačenja odnosi se na Iran.
Teheran već godinama ima značajan politički i sigurnosni utjecaj u Iraku, uključujući veze s nizom šiitskih oružanih grupa.
Irački sigurnosni analitičar Jasim al-Bahadli ocijenio je za Reuters da bi Iran mogao strateški profitirati od odlaska koalicije jer nestaje vojno prisustvo koje je predstavljalo protutežu iranskom utjecaju.
S druge strane, grupe povezane s Iranom američko povlačenje predstavljaju kao pobjedu i završetak dugog perioda stranog vojnog prisustva.
Zbog toga se pažljivo prati šta će se dogoditi sa odnosom iračke države i naoružanih grupa koje djeluju izvan klasične strukture državnih sigurnosnih snaga.
Postoji i drugo veliko pitanje – ISIS
Iran nije jedini razlog zbog kojeg se prati američko povlačenje.
Iako je ISIS izgubio teritoriju koju je nekada kontrolisao, sigurnosni zvaničnici upozoravaju da njegove manje ćelije i dalje postoje.
Reuters navodi da pojedini irački i kurdski sigurnosni zvaničnici strahuju da bi smanjena američka obavještajna, logistička i zračna podrška mogla otvoriti dodatni prostor militantima za reorganizaciju.
Kurdski komandant Sirwan Barzani rekao je da je posljednjih sedmica primijećeno kretanje ćelija ISIS-a, dok su iračke snage navele i da je osumnjičena ćelija pripremala napade povezane s periodom povlačenja.
To ne znači da će ISIS ponovo ostvariti snagu kakvu je imao prije desetak godina, ali pokazuje zašto iračke službe završetak međunarodne misije dočekuju uz povećanu pažnju.
Za jedne historijski trenutak, za druge razlog za zabrinutost
Američko vojno prisustvo u Iraku od početka je bilo predmet dubokih podjela.
Za dio Iračana odlazak stranih vojnika predstavlja ostvarivanje punog suvereniteta države. Za druge ostaje zabrinutost da bi sigurnosni vakuum mogao povećati moć naoružanih grupa ili otvoriti prostor za nove aktivnosti ISIS-a.
Iračko rukovodstvo, međutim, javno insistira da su njegove sigurnosne snage spremne.
Zato će 30. septembar 2026. godine označiti mnogo više od završetka jednog vojnog raspoređivanja. Nakon više od dvije decenije u kojima su američke snage, s prekidom između povlačenja i povratka, igrale ogromnu ulogu u iračkoj sigurnosti, zemlja ulazi u novu fazu.
Amerikanci odlaze iz Iraka u trenutku kada Bagdad tvrdi da domaće sigurnosne snage mogu samostalno preuzeti odgovornost za stabilnost zemlje.
A tek će period nakon njihovog odlaska pokazati kako će se promijeniti ravnoteža između iračke države, Irana, različitih naoružanih grupa i preostalih ćelija ISIS-a.
Pročitajte i druge najnovije vijesti iz svijeta na Aktuela24.
