Ustavni sud BiH potvrdio je da su zakonske odredbe na osnovu kojih je vođen postupak protiv Milorada Dodika u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Odluka je donesena u predmetu U-43/25, nakon što su 32 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske zatražila ocjenu ustavnosti člana 203a. Krivičnog zakona BiH i povezanih izmjena zakona.
Riječ je o odredbama koje se odnose na krivičnu odgovornost zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Ova tema već duže vrijeme izaziva ozbiljne političke i pravne rasprave u Bosni i Hercegovini, posebno zbog njihove primjene u postupku protiv Dodika.
Odluka Ustavnog suda ima značaj za daljnju primjenu spornih zakonskih odredbi, ali važno je naglasiti da se njome nije ponovo odlučivalo o Dodikovoj krivičnoj presudi.
Sadržaj članka
Ustavni sud BiH odbio zahtjev za ocjenu ustavnosti
U predmetu U-43/25, 32 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske osporila su član 203a. Krivičnog zakona BiH, kao i član 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH iz 2023. godine.
Podnosioci zahtjeva tražili su da se ispita jesu li ove odredbe u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava.
Nakon razmatranja zahtjeva, Ustavni sud BiH zaključio je da osporene odredbe nisu u suprotnosti s članom I/2. Ustava BiH niti s članom 7. Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji se odnosi na načelo zakonitosti u krivičnom pravu.
Sud je ocijenio da su odredbe dovoljno dostupne, jasne i predvidljive te da krivičnopravna zaštita koju propisuju ima legitiman cilj povezan s očuvanjem vladavine prava i funkcionisanjem pravnog poretka Bosne i Hercegovine.
Odluka je donesena 2. jula 2026. godine, a objavljena je u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“, broj 54/26.
Šta propisuje član 203a. Krivičnog zakona BiH?
Član 203a. odnosi se na krivično djelo neizvršavanja odluka visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.
Odredba obuhvata postupanje službenih i odgovornih osoba koje ne primijene, ne provedu ili na drugi način ne poštuju odluku visokog predstavnika, kao i postupanje kojim se sprečava ili ometa njena primjena.
Ova zakonska odredba uvedena je izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je visoki predstavnik nametnuo 2023. godine.
Upravo je način donošenja tih izmjena, kao i pitanje njihove ustavnosti, bio predmet političkih i pravnih sporova. Dio političkih predstavnika iz Republike Srpske osporavao je ovlaštenja visokog predstavnika da na takav način interveniše u krivično zakonodavstvo.
Odlukom u predmetu U-43/25 Ustavni sud BiH razmotrio je ustavnopravne prigovore i zaključio da osporene odredbe mogu ostati na snazi.
Po tim odredbama osuđen je Milorad Dodik
Član 203a. posebno je privukao pažnju javnosti jer je primijenjen u krivičnom postupku protiv Milorada Dodika, koji je pravosnažno osuđen zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika.
Zbog toga je pitanje ustavnosti ovog člana dobilo dodatnu političku težinu. Odluka Ustavnog suda BiH sada potvrđuje da osporena zakonska odredba, prema ocjeni tog suda, nije protivna relevantnim ustavnim i konvencijskim pravilima.
Ipak, važno je razlikovati postupak ocjene ustavnosti zakona od postupka u kojem se odlučuje o krivičnoj odgovornosti određene osobe.
Ustavni sud u ovom predmetu nije ponovo razmatrao dokaze protiv Dodika niti je odlučivao o njegovoj krivičnoj presudi. Predmet se odnosio na ustavnost zakonskih odredbi, a ne na ponovno suđenje ili preispitivanje činjenica iz konkretnog krivičnog postupka.
Zbog toga odluku ne treba tumačiti kao novu presudu protiv Dodika, već kao odluku o pravnom okviru koji je primijenjen u njegovom slučaju.
Šta odluka znači za pravni sistem Bosne i Hercegovine?
Odluka Ustavnog suda BiH znači da osporene odredbe ostaju dio pravnog sistema i da nisu proglašene neustavnim u ovom postupku.
Time je potvrđeno da, prema ocjeni Ustavnog suda, zakonsko sankcionisanje neizvršavanja odluka visokog predstavnika može imati legitiman cilj povezan s očuvanjem vladavine prava i funkcionisanjem institucija.
Odluka je važna i zbog pravne sigurnosti, jer se odnosi na pitanje jesu li krivičnopravne odredbe dovoljno jasne da građani mogu razumjeti koje ponašanje može dovesti do krivične odgovornosti.
Sud je zaključio da osporene odredbe zadovoljavaju kriterije dostupnosti, određenosti i predvidljivosti, što predstavlja važan dio načela zakonitosti u krivičnom pravu.
To, međutim, ne znači da su ovom odlukom riješena sva politička pitanja koja se odnose na ulogu visokog predstavnika, način donošenja zakona ili odnose između različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.
Odluka koja će imati značaj i u budućim sporovima
Odluka Ustavnog suda BiH u predmetu U-43/25 predstavlja važan dio pravne rasprave o ovlaštenjima visokog predstavnika i primjeni odluka koje donosi.
Njome je potvrđeno da član 203a. Krivičnog zakona BiH i povezane izmjene zakona nisu u suprotnosti s Ustavom BiH i članom 7. Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Istovremeno, odluka jasno pokazuje da je potrebno razlikovati ustavnost zakonskih odredbi od odgovornosti pojedinaca u konkretnim sudskim postupcima.
Ustavni sud BiH time je odbacio osporavanje ustavnosti spornih odredbi, ali nije ponovo odlučivao o Dodikovoj presudi. Zakonske odredbe ostaju na snazi, dok se eventualna druga pravna pitanja moraju rješavati u odgovarajućim postupcima pred nadležnim institucijama.
