Lider SNSD-a Milorad Dodik uputio je oštre kritike na račun člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića. Povod za njegove izjave bio je izvještaj Ureda visokog predstavnika (OHR) upućen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, koji je Dodik ocijenio pristrasnim i neprihvatljivim.
Milorad ponovo je izazvao pažnju javnosti svojim izjavama o političkim odnosima u Bosni i Hercegovini, djelovanju međunarodnih institucija i načinu na koji se država predstavlja u svijetu.
Govoreći o izvještaju OHR-a, Milorad je iznio niz optužbi na račun visokog predstavnika, evropskih zvaničnika, ali i domaćih političara.
Posebno je izdvojio Denisa Bećirovića i Elmedina Konakovića, tvrdeći da njihovi međunarodni nastupi ne predstavljaju zajednički usaglašenu vanjsku politiku Bosne i Hercegovine.
Sadržaj članka
Dodik oštro kritikovao izvještaj OHR-a
Milorad je izjavio da je izvještaj OHR-a Vijeću sigurnosti UN-a, prema njegovom mišljenju, selektivan i usmjeren protiv Republike Srpske.
Ocijenio je da dokument ne predstavlja objektivan prikaz političke situacije u Bosni i Hercegovini, nego da se njime, kako tvrdi, preuzimaju određeni stavovi Evropskog parlamenta.
Lider SNSD-a smatra da takav pristup predstavlja još jedan razlog zbog kojeg bi OHR trebalo ukinuti.
Posebno je kritikovao dijelove izvještaja koji se odnose na ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, međunarodni predstavnici političke odnose u zemlji pokušavaju objasniti kroz pitanje ruskog djelovanja, dok se zanemaruju drugi problemi.
Dodik je odbacio takve ocjene i naglasio da Republika Srpska otvoreno zagovara saradnju s Rusijom.

Bećirović i Konaković na meti oštrih optužbi
Najviše pažnje izazvale su Miloradove izjave o Denisu Bećiroviću i Elmedinu Konakoviću.
Lider SNSD-a tvrdi da njih dvojica u međunarodnim kontaktima nastupaju bez zajednički usaglašenih stavova nadležnih institucija Bosne i Hercegovine.
Optužio ih je da iznose jednostrane političke stavove i da svojim nastupima predstavljaju samo dio političkih interesa unutar države.
„Kleveću Srbe gdje god stignu“, izjavio je Milorad, iznoseći optužbe na račun dvojice bh. zvaničnika.
Riječ je o njegovoj političkoj ocjeni, a ne o utvrđenoj činjenici.
Dodik je istovremeno otvorio pitanje načina na koji se formiraju i predstavljaju vanjskopolitički stavovi Bosne i Hercegovine.
Njegove izjave ponovo su stavile u fokus dugogodišnje nesuglasice među domaćim političkim predstavnicima oko međunarodnog predstavljanja države.
Sporna i politika prema Rusiji
Jedna od važnih tema Dodikovog obraćanja bila je saradnja Republike Srpske s Ruskom Federacijom.
Dodik je ponovio da rukovodstvo Republike Srpske ne podržava uvođenje sankcija Rusiji i da takav politički stav nije skrivan od javnosti.
Naglasio je da Republika Srpska želi zadržati dobre odnose s Moskvom, bez obzira na zahtjeve koji dolaze iz evropskih institucija.
Prema njegovom tumačenju, politički predstavnici iz Brisela očekuju usklađivanje s evropskim pristupom Rusiji, ali vlasti Republike Srpske ne prihvataju takve zahtjeve.
Milorad je kritikovao i evropske zvaničnike, smatrajući da se njihov odnos prema političkim prilikama u Bosni i Hercegovini previše zasniva na zabrinutosti zbog ruskog utjecaja.
Istovremeno, saradnja s Rusijom i odnos prema međunarodnim sankcijama ostaju među pitanjima oko kojih u Bosni i Hercegovini postoje značajna politička neslaganja.
Šta je Dodiku posebno zasmetalo u izvještaju?
Osim kritika na račun Bećirovića i Konakovića, Milorad je izdvojio još jedno pitanje za koje smatra da nije adekvatno predstavljeno u izvještaju OHR-a.
Riječ je o odlukama visokog predstavnika koje se odnose na zakonodavni i pravosudni sistem Bosne i Hercegovine.
Dodik tvrdi da izvještaj ne posvećuje odgovarajuću pažnju načinu na koji su pojedine odluke nametnute, uključujući one koje su utjecale na postupanje pravosudnih institucija.
Prema njegovoj ocjeni, takva pitanja trebala bi biti sastavni dio izvještavanja Vijeća sigurnosti UN-a.
Ipak, njegove tvrdnje o zakonitosti i ovlaštenjima visokog predstavnika predstavljaju politički i pravni stav koji je potrebno razlikovati od odluka nadležnih sudova.
Spomenuo i američku politiku prema BiH
Dodik se tokom obraćanja osvrnuo i na politiku Sjedinjenih Američkih Država.
Pozvao se na svoje tumačenje američkog pristupa međunarodnim odnosima, tvrdeći da bi promjene u toj politici trebale biti uzete u obzir prilikom ocjenjivanja situacije u Bosni i Hercegovini.
Smatra da se u međunarodnim izvještajima ne bi smjeli zanemarivati politički stavovi velikih svjetskih sila.
Međutim, Dodikove ocjene o američkoj politici ne predstavljaju same po sebi potvrdu promjene zvaničnog stava Washingtona prema Bosni i Hercegovini.
Oštra poruka upućena i Vijeću sigurnosti UN-a
Na kraju obraćanja Dodik je izrazio nezadovoljstvo ukupnim sadržajem izvještaja OHR-a.
Ocijenio je da dokument, prema njegovom mišljenju, ne doprinosi objektivnom razumijevanju političkih odnosa u Bosni i Hercegovini.
Izrazio je očekivanje da će predstavnici država članica Vijeća sigurnosti UN-a pažljivo razmotriti njegov sadržaj i uočiti nedostatke na koje je ukazao.
Dodikove izjave dolaze u trenutku kada su odnosi između političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini i međunarodnih institucija ponovo u fokusu javnosti.
Njegove optužbe protiv Bećirovića i Konakovića dodatno su otvorile pitanje predstavljanja Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni, dok rasprava o ulozi OHR-a i odnosima s Rusijom ostaje jedno od spornih političkih pitanja.
Za sada je riječ o Dodikovim javno iznesenim stavovima i optužbama, a ne o zaključcima koje su potvrdile nadležne institucije.
Pročitajte i druge najnovije vijesti iz svijeta politike na Aktuela24.










