
Zabrinjavajuće upozorenje stiglo je iz Velike Britanije, gdje su stručnjaci za sigurnost upozorili na prijetnju koja bi u narednim godinama mogla ozbiljno poremetiti svakodnevni život građana. U najgorem scenariju posljedice bi se mogle osjetiti u supermarketima, snabdijevanju električnom energijom i poslovanju velikih kompanija.
Iako se na prvi pogled čini da je upozorenje na nestašicu hrane ili novu ekonomsku krizu, pravi razlog zabrinutosti krije se u sve sofisticiranijim kibernetičkim napadima.
Britanski Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (NCSC) upozorio je da se zemlja suočava s ozbiljnim rastom sigurnosnih incidenata, dok razvoj umjetne inteligencije dodatno povećava mogućnosti napadača.
Sadržaj članka
Upozorenje koje je uznemirilo javnost: Spominju se prazne police i nestanak struje
Izvršni direktor britanskog Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost Richard Horne upozorio je da kompanije i institucije moraju ozbiljnije pristupiti zaštiti svojih digitalnih sistema.
Njegova poruka posebno je privukla pažnju zbog mogućih posljedica koje bi veliki kibernetički napadi mogli imati na svakodnevni život.
Horne je upozorio da bi, ukoliko odgovorni ne poduzmu potrebne mjere, jednog dana mogli objašnjavati zašto nisu reagovali na vrijeme, dok građani budu suočeni s praznim policama u supermarketima, prekidima u snabdijevanju električnom energijom i propadanjem kompanija.
Riječ je o upozorenju na mogući scenario, a ne o potvrdi da će takve nestašice zaista nastupiti.
Ipak, britanske sigurnosne institucije smatraju da je prijetnja dovoljno ozbiljna da zahtijeva hitno djelovanje.

Umjetna inteligencija mogla bi dodatno povećati opasnost
Jedan od glavnih razloga za zabrinutost jeste sve češća upotreba umjetne inteligencije u kibernetičkim napadima.
Ovo upozorenje posebno je važno jer razvoj umjetne inteligencije omogućava napadačima da brže pronalaze sigurnosne propuste.
Prema procjenama NCSC-a, do 2028. godine vrlo je vjerovatno da će se umjetna inteligencija koristiti u napadima na britansku kritičnu nacionalnu infrastrukturu.
To uključuje sisteme čiji bi prekid rada mogao izazvati ozbiljne probleme u funkcionisanju države i privrede.
Stručnjaci upozoravaju da umjetna inteligencija napadačima omogućava brže otkrivanje ranjivosti, jednostavnije pronalaženje meta i efikasnije izvođenje napada.
Drugim riječima, napadači ne moraju nužno razviti potpuno nove metode kako bi postali opasniji.
Dovoljno je da postojeće sigurnosne slabosti počnu iskorištavati znatno brže i u mnogo većem obimu.
Zašto bi supermarketi mogli biti posebno ugroženi?
Moderni supermarketi i veliki trgovački lanci sve više zavise od digitalnih sistema.
Ovo upozorenje pokazuje koliko bi ozbiljan kibernetički napad mogao ugroziti snabdijevanje trgovina i dostupnost osnovnih životnih namirnica.
Od naručivanja robe i upravljanja skladištima do transporta, rashladnih uređaja i elektronskog plaćanja, veliki dio poslovanja oslanja se na tehnologiju.
Ako takvi sistemi prestanu raditi, posljedice se mogu proširiti i izvan same kompanije.
Napad na distributivne ili logističke sisteme mogao bi otežati dopremanje robe, dok bi problemi s rashladnim uređajima mogli ugroziti čuvanje pojedinih prehrambenih proizvoda.
U Evropi su već zabilježeni slučajevi kompromitovanja sistema koji upravljaju rashladnim uređajima u supermarketima.
Takvi incidenti pokazuju da digitalni napadi nisu ograničeni samo na krađu podataka, nego mogu imati posljedice i u fizičkom svijetu.
Objavljeni zabrinjavajući podaci o napadima
Britanski Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost objavio je i podatke koji pokazuju razmjere problema.
Prema godišnjem izvještaju, njegov tim za upravljanje incidentima zaprimio je ukupno 1.831 prijavu kibernetičkih napada.
Od tog broja, 80 incidenata ocijenjeno je kao događaji od nacionalnog značaja.
Ovi podaci ukazuju na ozbiljan pritisak kojem su izložene britanske institucije i kompanije.
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da napadi u budućnosti budu još brži i složeniji, upravo zahvaljujući upotrebi umjetne inteligencije.
Zbog toga stručnjaci insistiraju da se ulaganja u sigurnost ne smiju odgađati.
Kina izdvojena kao posebno ozbiljna prijetnja
U britanskom izvještaju posebno je izdvojena Kina, koju NCSC opisuje kao jednu od najsloženijih i najtrajnijih kibernetičkih prijetnji s kojima se Ujedinjeno Kraljevstvo suočava.
Britanske sigurnosne institucije upozoravaju da se napredne kibernetičke sposobnosti mogu koristiti za prikupljanje osjetljivih informacija, špijunažu i ometanje rada važnih sistema.
Prema njihovim procjenama, Kina, Rusija i druge države mogle bi do 2028. godine rutinski koristiti umjetnu inteligenciju u kibernetičkim operacijama radi ostvarivanja geopolitičkih ciljeva.
To su procjene britanskih sigurnosnih službi o budućim rizicima, a ne potvrda da je svaka navedena država odgovorna za konkretne incidente spomenute u izvještaju.
Britanske vlasti najavljuju jačanje zaštite
Britanski ministar sigurnosti Dan Jarvis poručio je da kibernetičke prijetnje postaju sve sofisticiranije.
Vlasti zato nastoje unaprijediti zaštitu kroz nove sigurnosne inicijative, uključujući Nacionalni kibernetički štit i jačanje stručnih kapaciteta za sigurnu upotrebu umjetne inteligencije.
Cilj je da institucije i kompanije brže otkrivaju prijetnje i spriječe napade prije nego što izazovu ozbiljne posljedice.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da sama tehnologija nije dovoljna.
Potrebni su odgovorno upravljanje, redovno održavanje sistema, ulaganja u zaštitu i jasni planovi za postupanje u slučaju velikih incidenata.
Da li postoji razlog za zabrinutost i u Bosni i Hercegovini?
Iako se konkretno upozorenje odnosi na Veliku Britaniju, ono otvara pitanje sigurnosti digitalne infrastrukture i u drugim državama.
Iako se upozorenje prvenstveno odnosi na Veliku Britaniju, ono pokazuje koliko je važno zaštititi digitalne sisteme od kojih zavisi svakodnevni život građana.
Banke, trgovinski lanci, energetske kompanije, bolnice i javne institucije širom svijeta oslanjaju se na međusobno povezane informacione sisteme.
Zbog toga kibernetički napadi predstavljaju međunarodni sigurnosni izazov.
Ipak, britanski izvještaj ne znači da je u Bosni i Hercegovini najavljena nestašica hrane ili prekid snabdijevanja električnom energijom.
Za takve tvrdnje bila bi potrebna konkretna upozorenja nadležnih domaćih institucija.
Ono što je jasno jeste da rast digitalnih prijetnji zahtijeva ozbiljniju zaštitu sistema od kojih zavisi svakodnevni život građana.
Poruka britanskih stručnjaka zato nije da građani trebaju panično kupovati zalihe hrane, nego da kompanije i institucije moraju djelovati prije nego što kibernetički napad izazove velike poremećaje.
Pročitajte i druge najnovije vijesti iz svijeta na Aktuela24.









