
Milorad Dodik mogao bi se ponovo suočiti s američkim sankcijama nakon političkih promjena koje su uslijedile poslije međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama. Politikolog Jasmin Mujanović smatra da bi novi odnos snaga u Washingtonu mogao otvoriti pitanje ranijeg ukidanja sankcija lideru SNSD-a.
Dodik se tako ponovo našao u središtu rasprave o američkoj politici prema Bosni i Hercegovini, a posebno je pažnju izazvala procjena da bi vraćanje sankcija moglo postati pitanje vremena.
Ipak, riječ je o političkoj analizi, a ne o potvrđenoj odluci američkih institucija. Sankcije nisu automatski vraćene zbog izbornih rezultata.
Sadržaj članka
Dodik ponovo pod lupom: Sankcije bi mogle postati tema Kongresa
Govoreći u emisiji „Novi dan“ na televiziji N1, politikolog Jasmin Mujanović osvrnuo se na moguće posljedice američkih izbora po političku situaciju u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovom mišljenju, promjena odnosa snaga u Kongresu mogla bi otvoriti prostor za preispitivanje pojedinih odluka Trumpove administracije.
Među njima posebno je izdvojio ranije ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku.
Mujanović očekuje da bi američki zakonodavci mogli tražiti dodatna objašnjenja o razlozima donošenja takve odluke.
Ipak, nije riječ o zvanično najavljenoj proceduri vraćanja sankcija, nego o njegovoj procjeni mogućeg razvoja događaja.

Mujanović iznio ozbiljnu procjenu o budućnosti Dodika
Posebnu pažnju izazvao je dio razgovora u kojem je Mujanović izrazio uvjerenje da bi se sankcije Dodiku mogle vratiti.
Prema njegovoj ocjeni, ključno pitanje nije samo hoće li doći do promjene američke politike nego i kada bi se to moglo dogoditi.
Mujanović je naveo da nije isključeno da bi se takav razvoj događaja mogao desiti i prije završetka Trumpovog predsjedničkog mandata.
Svoje očekivanje povezao je s mogućnošću da demokratski zastupnici u Kongresu pokrenu dodatna saslušanja i istrage.
Međutim, za ponovno uvođenje sankcija bila bi potrebna odgovarajuća odluka nadležnih američkih institucija.
Zbog toga se Mujanovićeva izjava ne može tumačiti kao potvrda da su sankcije već vraćene ili da je određen datum njihovog ponovnog uvođenja.
Zašto bi ukidanje sankcija moglo postati problem za Trumpa?
Mujanović smatra da američka administracija nije dovoljno jasno objasnila razloge zbog kojih su ranije ukinute sankcije Miloradu Dodiku.
Prema njegovim riječima, upravo bi nedostatak uvjerljivog obrazloženja mogao otvoriti prostor za politička pitanja i pritisak u Kongresu.
U tom kontekstu spomenuo je i Dodikove kontakte s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i njegove ranije političke poteze u Bosni i Hercegovini.
Takve okolnosti, smatra Mujanović, mogle bi postati predmet rasprave među američkim zakonodavcima.
Važno je, međutim, razlikovati političku kontrolu koju Kongres može provoditi nad administracijom od nadležnosti izvršne vlasti za donošenje konkretnih sankcijskih odluka.
Kongres može organizovati saslušanja, tražiti dokumentaciju i vršiti politički pritisak, ali sama promjena parlamentarne većine ne znači automatski vraćanje sankcija.
Američki izbori promijenili političku situaciju
Prema izbornim projekcijama koje je komentarisao Mujanović, demokrati su ostvarili rezultate koji bi im omogućili kontrolu nad Senatom i Predstavničkim domom.
Takav odnos snaga mogao bi značajno promijeniti način funkcionisanja američke vlasti tokom preostalog dijela Trumpovog mandata.
Predsjednik bi se u tom slučaju suočio s Kongresom u kojem opoziciona stranka ima mogućnost da otežava usvajanje zakona i pokreće parlamentarne istrage.
Mujanović smatra da bi to moglo ograničiti provođenje Trumpove unutrašnje i vanjskopolitičke agende.
Posebno je istakao mogućnost intenzivnijeg nadzora nad odlukama administracije.
Ipak, konačni politički efekti zavisit će od potvrđenih izbornih rezultata, sastava Kongresa i konkretnih poteza njegovih članova.
U fokusu bi se mogla naći i Južna interkonekcija
Pored pitanja sankcija Miloradu Dodiku, Mujanović je spomenuo i projekat Južne interkonekcije, koji ima značajnu ulogu u energetskim planovima Bosne i Hercegovine.
Riječ je o projektu gasnog povezivanja koji se godinama nalazi u središtu političkih i ekonomskih rasprava.
Mujanović je podsjetio na ranije navode demokratskih predstavnika u američkom Kongresu o mogućim nepravilnostima povezanim s određenim političkim odlukama.
Prema njegovoj procjeni, promjena kongresne većine mogla bi omogućiti detaljnije preispitivanje takvih pitanja.
Međutim, eventualne istrage ne bi same po sebi predstavljale dokaz nepravilnosti.
Za bilo kakve zaključke bili bi potrebni dokumenti, utvrđene činjenice i rezultati nadležnih postupaka.
Šta je, prema Mujanoviću, presudilo američke izbore?
Govoreći o razlozima izbornog rezultata, Mujanović je posebnu pažnju posvetio ekonomiji.
Prema njegovom mišljenju, rast životnih troškova, cijena goriva i finansijski pritisak na američka domaćinstva značajno su uticali na raspoloženje birača.
Posebno je izdvojio građane sa srednjim i nižim prihodima, koji su osjetljiviji na povećanje cijena osnovnih proizvoda i usluga.
Mujanović smatra da su ekonomska pitanja u velikoj mjeri odredila političke prioritete birača.
Takva procjena dio je njegove analize izbornih rezultata, a konačna slika razloga glasanja zahtijevala bi i šire podatke o biračkom ponašanju.
Poslao poruku i građanima Bosne i Hercegovine
Na kraju razgovora Mujanović se osvrnuo i na političku situaciju u Bosni i Hercegovini.
Naglasio je da odgovornost za demokratske promjene prvenstveno pripada domaćim političkim akterima i građanima.
Posebno je kritikovao nisku izlaznost na izborima u BiH, smatrajući da građani ne mogu očekivati značajne promjene bez aktivnijeg učešća u demokratskim procesima.
Njegova poruka bila je da međunarodne političke okolnosti mogu uticati na Bosnu i Hercegovinu, ali ne mogu zamijeniti odgovornost domaćih institucija i birača.
Hoće li se sankcije Dodiku zaista vratiti?
U ovom trenutku nema potvrde da su američke institucije donijele novu odluku o sankcijama Miloradu Dodiku.
Mujanovićeve izjave predstavljaju političku analizu mogućih posljedica promjene odnosa snaga u Washingtonu.
Dodik bi se mogao suočiti s dodatnim pitanjima i političkim pritiscima ukoliko Kongres odluči preispitati ranije poteze američke administracije.
Ipak, između parlamentarne rasprave i formalnog uvođenja sankcija postoji niz institucionalnih koraka.
Zato će za daljnji razvoj situacije biti presudne zvanične odluke američkih institucija, a ne samo političke procjene.
Hoće li pitanje sankcija Miloradu Dodiku zaista ponovo doći na dnevni red Washingtona, ostaje da se vidi.
Pročitajte i druge najnovije vijesti iz svijeta politike na Aktuela24.









