
Odluka Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci izazvala je brojne reakcije nakon što je Radio-televiziji Republike Srpske (RTRS) omogućena djelimična deblokada računa. Sve se dogodilo nakon oštrih javnih poruka Milorada Dodika upućenih pravosuđu, dok višemilionska dugovanja prema BHRT-u i dalje ostaju neriješena.
Radnicima RTRS-a isplaćene su dvije zaostale plate, za septembar i oktobar, nakon što je sud prihvatio dio prigovora ovog javnog servisa. Međutim, okolnosti pod kojima je donesena odluka otvorile su raspravu o odnosu politike i pravosuđa u Republici Srpskoj.
Posebnu pažnju izazvala je činjenica da je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nekoliko dana ranije javno kritikovao sudove zbog presuda protiv RTRS-a i najavio rješavanje problema blokiranih računa.
Sadržaj članka
Sud u Banjoj Luci donio odluku nakon Dodikovih poruka
Okružni privredni sud u Banjoj Luci prihvatio je zahtjev RTRS-a da se račun s kojeg se isplaćuju plate zaposlenima djelimično deblokira.
RTRS je prethodno uložio prigovor na rješenje o izvršenju, tražeći da mu se omogući isplata zarada. Sud je taj dio prigovora prihvatio, dok su ostali navodi odbijeni.
Odluka je donesena u periodu pojačanih političkih reakcija zbog blokade računa javnog servisa.
Milorad Dodik je 2. novembra kritikovao pravosuđe Republike Srpske zbog presuda protiv RTRS-a, navodeći da nema razloga finansirati pravosuđe koje, prema njegovim riječima, nanosi štetu Republici Srpskoj.
Upravo je vremenski slijed ovih događaja izazvao pitanje da li su političke poruke imale utjecaja na postupanje suda.
Ipak, nije utvrđeno da je sud odluku donio pod političkim pritiskom. Formalni osnov za djelimičnu deblokadu bio je prigovor RTRS-a u izvršnom postupku.

Milioni maraka u centru spora između RTRS-a i BHRT-a
Iza cijelog slučaja nalazi se dugogodišnji finansijski spor dva javna emitera.
Prema objavljenim informacijama, računi RTRS-a prvi put su blokirani 7. jula 2026. godine, na osnovu pravosnažne presude kojom je ovaj javni servis obavezan da BHRT-u isplati 5,4 miliona KM.
U septembru je uslijedila nova blokada nakon odluke Vrhovnog suda Republike Srpske, kojom je BHRT-u dosuđeno dodatnih 15,5 miliona KM.
Tokom oktobra doneseno je i treće rješenje o izvršenju, na iznos od približno 2,5 miliona KM.
Prema podacima koje je iznio RTRS, ukupan dug po dosadašnjim izvršnim presudama iznosi približno 23,5 miliona KM.
To, međutim, nije ukupan iznos koji BHRT potražuje.
BHRT tvrdi da ukupna potraživanja prelaze 110 miliona KM
Iz BHRT-a već godinama upozoravaju na problem raspodjele novca prikupljenog putem RTV takse.
Prema njihovim navodima, RTRS od 2017. godine zadržava dio prihoda koji bi, prema zakonskom modelu raspodjele, trebao pripasti državnom javnom servisu.
Zbog toga BHRT tvrdi da ukupna potraživanja prema RTRS-u prelaze 110 miliona KM.
Pored dosadašnjih izvršnih presuda, između dva javna emitera vodi se još 13 sudskih sporova u kojima se očekuju pravosnažne odluke.
Ovakva situacija dodatno opterećuje finansiranje javnog RTV sistema Bosne i Hercegovine.
Dodik najavio rješenje, a zatim se pohvalio isplatom plata
Milorad Dodik je početkom novembra javno najavio da će biti pronađen način za isplatu zaostalih zarada radnicima RTRS-a.
Istovremeno je kritikovao sudske odluke i poručio da će vlasti Republike Srpske zaštititi ovu instituciju.
Nakon što su zaposlenima isplaćene septembarska i oktobarska plata, Dodik se ponovo oglasio na društvenoj mreži X.
Poručio je da je zadovoljan što je obećanje zaposlenima ispunjeno.
Iako je pitanje zaostalih plata time privremeno riješeno, sudski spor s BHRT-om nije završen, niti su višemilionska dugovanja prestala postojati.
Jesu li radnici RTRS-a dobili prednost u odnosu na BHRT?
Odluka suda otvorila je i pitanje položaja zaposlenih u dva javna servisa.
Radnici RTRS-a mjesecima su se suočavali s neizvjesnošću zbog blokiranih računa i kašnjenja plata.
S druge strane, finansijski problemi BHRT-a povezani su upravo s dugovanjima za koja ovaj javni servis traži naplatu putem sudova.
Portal Raport, čije navode prenosi Slobodna Bosna, kritikovao je djelimičnu deblokadu računa RTRS-a i doveo je u vezu s prethodnim Dodikovim istupima.
Prema njihovim navodima, na blokiranim računima RTRS-a ranije se nalazilo približno 12 miliona KM, dok je za isplatu dvije zaostale plate bilo potrebno oko dva miliona KM.
Ovi iznosi predstavljaju medijske navode i ne znače da je sud donio odluku o otpisu duga ili potpunoj deblokadi svih sredstava.
Šta odluka znači za pravosnažne presude?
Ključno pitanje sada je kako će se nastaviti izvršenje presuda kojima je RTRS obavezan na isplatu novca BHRT-u.
Djelimična deblokada radi isplate plata ne znači automatski ukidanje ranijih presuda.
Međutim, činjenica da je sud omogućio korištenje dijela sredstava, dok potraživanja BHRT-a ostaju nenaplaćena, izazvala je polemike o prioritetima u izvršnom postupku.
Za konačnu ocjenu zakonitosti i razloga sudske odluke važno je imati uvid u njeno potpuno obrazloženje.
Politički istupi koji su prethodili odluci mogu biti predmet javne rasprave, ali sami po sebi nisu dokaz da je sud postupao po nečijem nalogu.
Šta slijedi nakon deblokade računa RTRS-a?
Iako su radnici RTRS-a dobili dvije zaostale plate, mnogo veći problem ostaje otvoren.
BHRT nastavlja potraživati novac po pravosnažnim presudama, a pred sudovima se vode i dodatni postupci.
Nije poznato kada će sva dosuđena sredstva biti naplaćena niti kako će se dugoročno riješiti spor oko raspodjele RTV takse.
Slučaj RTRS-a i BHRT-a tako ostaje mnogo više od pitanja dvije plate. Riječ je o višemilionskim potraživanjima, finansiranju javnih emitera i povjerenju u provođenje sudskih odluka.
A pitanje koje je izazvalo najveću pažnju javnosti ostaje isto: da li je djelimična deblokada rezultat redovnog sudskog postupka ili su politički pritisci imali ulogu koju tek treba razjasniti?
Pročitajte i druge najnovije vijesti iz svijeta politike na Aktuela24.









