
Milorad Dodik ponovo se našao u središtu političke pažnje nakon što je Evropska komisija u najnovijem izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine iznijela ozbiljne zamjerke na rad državnog tijela zaduženog za odlučivanje o sukobu interesa. Posebnu pažnju privukla je ranija odluka da se protiv Dodika ne provodi postupak po prijavi Transparency Internationala BiH.
Dok se od Bosne i Hercegovine očekuje jačanje institucija i odlučnija borba protiv korupcije, najnoviji nalazi iz Brisela otvaraju pitanje koliko efikasno funkcioniše sistem kontrole javnih funkcionera.
Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH našla se pod kritikama zbog malog broja sankcija, nedovoljne transparentnosti i organizacijskih problema.
U cijeloj priči posebno se izdvaja predmet Milorada Dodika, protiv kojeg postupak nije proveden iako je ranije podnesena prijava koja se odnosila na poslovanje firmi povezanih s njegovom porodicom.
Sadržaj članka
Dodik izbjegao postupak: Evo šta je odlučila državna komisija
Transparency International BiH ranije je podnio prijavu protiv Milorada Dodika zbog mogućeg sukoba interesa tokom njegovog mandata u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
Prijava se odnosila na poslovanje firmi u vlasništvu članova Dodikove porodice s državom, kao i na budžetske podsticaje koje su te firme, prema navodima prijave, primale.
Međutim, Komisija za odlučivanje o sukobu interesa donijela je odluku da ne provodi postupak.
U obrazloženju je navedeno da Dodik u trenutku odlučivanja više nije obavljao javnu funkciju na državnom nivou.
Dodatni razlog bio je to što prethodni saziv Komisije nije pokrenuo postupak tokom svog mandata.
Ovakva odluka ne znači da je Komisija utvrdila kako sukoba interesa nije bilo. Ona znači da predmet nije razmatran kroz postupak u kojem bi se utvrđivala eventualna odgovornost.

Iz Brisela stigle ozbiljne zamjerke
Evropska komisija u izvještaju o napretku BiH za 2026. godinu ukazala je na probleme u radu Komisije za odlučivanje o sukobu interesa.
Prema izvještaju, tokom 2025. godine utvrđeno je pet slučajeva sukoba interesa, ali je sankcija izrečena samo u jednom predmetu.
U preostala četiri slučaja osobe za koje je utvrđen sukob interesa više nisu obavljale funkcije na državnom nivou.
Ovakvi podaci otvaraju pitanje efikasnosti zakonskih mehanizama kojima bi se trebala osigurati odgovornost javnih funkcionera.
Posebno je problematično ako prestanak obavljanja funkcije može dovesti do situacije u kojoj izostaje sankcionisanje ranije utvrđenih nepravilnosti.
Važno je razlikovati ove podatke od Dodikovog predmeta: Evropska komisija kritikovala je rad tijela u cjelini, dok je prijava protiv Dodika zaseban primjer postupka koji nije proveden.
Porodične firme i budžetski podsticaji u centru prijave
Prijava protiv Dodika odnosila se na period kada je obavljao funkciju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, od 2018. do 2022. godine.
Transparency International BiH problematizirao je poslovanje kompanija povezanih s članovima njegove porodice i njihovo korištenje budžetskih podsticaja.
Prema navodima prijave, takve okolnosti otvarale su pitanje usklađenosti s tada važećim propisima o sukobu interesa.
Ipak, zbog odluke Komisije da ne provodi postupak nije donesena meritorna odluka kojom bi se utvrdilo je li Dodik prekršio zakon.
To je važna razlika jer postojanje prijave samo po sebi ne predstavlja dokaz odgovornosti.
Istovremeno, činjenica da predmet nije ispitan ostavlja otvorena pitanja na koja javnost nije dobila konačan institucionalni odgovor.
Komisija dvije godine bez predsjedavajućeg
Jedan od posebno zabrinjavajućih detalja iz izvještaja Evropske komisije odnosi se na organizaciju rada državnog tijela.
Prema navodima iz Brisela, Komisija već dvije godine funkcioniše bez predsjedavajućeg.
Evropska komisija ukazala je i na to da Vijeće ministara BiH nije ranije pokrenulo rješavanje tog pitanja.
U julu 2026. godine Vijeće ministara nije usvojilo potrebne podzakonske akte, uz obrazloženje da Parlamentarna skupština BiH nije imenovala predsjedavajućeg Komisije.
Takvo stanje dodatno komplikuje rad institucije koja bi trebala biti jedan od važnih mehanizama za sprečavanje sukoba interesa.
Odluke nisu bile dovoljno dostupne javnosti
Brisel je posebno problematizirao i transparentnost rada Komisije.
U izvještaju se navodi da tokom posmatranog perioda nije bilo sistematski osigurano objavljivanje odluka i drugih relevantnih podataka.
To znači da javnost nije imala dovoljno mogućnosti da prati kako se odlučuje o prijavama protiv nosilaca javnih funkcija.
Transparentnost je posebno važna kada se radi o politički osjetljivim predmetima.
Bez pravovremenog objavljivanja odluka, obrazloženja i podataka o radu institucija teško je procijeniti koliko se zakoni primjenjuju dosljedno.
Upravo zbog toga primjedbe Evropske komisije nadilaze pojedinačne slučajeve i ukazuju na šire probleme institucionalne odgovornosti.
Otvoreno i pitanje koliko su članovi Komisije plaćeni
Dok se raspravlja o efikasnosti Komisije, otvoreno je još jedno pitanje.
Državni zastupnik Jasmin Emrić zatražio je od Ministarstva finansija i trezora BiH informacije o ukupnim novčanim naknadama isplaćenim za pet članova Komisije.
Njegovo zastupničko pitanje protokolisano je 28. oktobra 2026. godine.
Prema objavljenim informacijama, odgovor Ministarstva do trenutka objavljivanja izvještaja nije bio dostavljen.
Zbog toga nije poznat ukupan iznos naknada koji je obuhvaćen ovim zahtjevom.
Pitanje isplata dodatno dobija na značaju u kontekstu kritika zbog malog broja sankcija i problema u funkcionisanju Komisije.
Šta sve ovo znači za Dodika?
Za Milorada Dodika najvažnija činjenica ostaje da Komisija nije provela postupak po prijavi Transparency Internationala BiH.
To znači da u tom predmetu nije donesena odluka kojom bi bila utvrđena njegova odgovornost za sukob interesa.
Međutim, slučaj je ponovo dospio u javnost zbog kritika koje je Evropska komisija uputila radu državnog tijela.
Ostaje otvoreno pitanje mogu li se zakonski i institucionalni mehanizmi unaprijediti kako bi se slični predmeti ubuduće rješavali pravovremeno.
Brisel upozorio na problem koji BiH mora riješiti
Najnoviji izvještaj Evropske komisije pokazuje da Bosna i Hercegovina i dalje ima ozbiljne izazove u primjeni pravila o sukobu interesa.
Mali broj izrečenih sankcija, nedovoljna transparentnost i problemi u organizaciji rada državne Komisije predstavljaju prepreke jačanju povjerenja u institucije.
Slučaj Milorada Dodika posebno je privukao pažnju jer se odnosi na prijavu protiv jednog od najpoznatijih političara u zemlji.
Dok Dodikov predmet ostaje bez provedenog postupka, iz Brisela stiže jasno upozorenje da sistem odlučivanja o sukobu interesa mora funkcionisati efikasnije i transparentnije.
Pročitajte i druge najnovije vijesti iz svijeta politike na Aktuela24.









