
Skandal u Chicagu izazvao je nove reakcije nakon što je Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) uputio hitan javni apel Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Povod su ozbiljne optužbe na račun generalne konzulice BiH u Chicagu Tatjane Telić, čije se djelovanje dovodi u vezu s politikom Milorada Dodika i njegovim boravkom u Sjedinjenim Američkim Državama.
Iz Instituta tvrde da pojedini diplomatski predstavnici Bosne i Hercegovine ne djeluju u skladu sa zvaničnom vanjskom politikom države, nego promovišu političke interese entiteta Republika Srpska.
Posebnu pažnju izazvale su tvrdnje o prisustvu generalne konzulice Tatjane Telić u Dodikovoj pratnji tokom političkog događaja na Floridi.
Institut zbog toga traži reakciju najviših državnih institucija.
Važno je naglasiti da su optužbe iznesene u saopćenju IGK-a stavovi ove organizacije, a ne pravosnažno utvrđene povrede zakona ili međunarodnih diplomatskih pravila.
Sadržaj članka
Skandal u Chicagu: Zbog čega je upućen hitan apel?
Institut za istraživanje genocida Kanada pozvao je članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine da preduzmu konkretne mjere iz svoje nadležnosti protiv generalne konzulice BiH u Chicagu Tatjane Telić.
Prema tvrdnjama Instituta, njeni javni i diplomatski nastupi ne predstavljaju interese Bosne i Hercegovine na način koji bi odgovarao jedinstvenoj vanjskoj politici države.
IGK smatra da se kroz takvo djelovanje promovišu politički interesi Republike Srpske, odnosno politike koje organizacija povezuje s Miloradom Dodikom.
Posebno problematiziraju navodnu upotrebu diplomatskog položaja i državnih resursa za aktivnosti koje, prema njihovoj ocjeni, nisu usmjerene na predstavljanje Bosne i Hercegovine.
Institut je zato zatražio da se nadležne institucije očituju o ovom pitanju.

Milorad Dodik i događaj na Floridi u centru pažnje
Povod za najnoviju reakciju povezan je s boravkom Milorada Dodika u Sjedinjenim Američkim Državama.
Dodik prisustvuje događaju pod nazivom „CPAC Circle Retreat and Gala“, koji je povezan s američkim konzervativnim pokretom MAGA.
Događaj se održava u kompleksu Mar-a-Lago u Palm Beachu na Floridi, poznatom kao rezidencija američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Prema navodima IGK-a, u Dodikovoj pratnji nalazi se i generalna konzulica Tatjana Telić, koja učestvuje u pratećim aktivnostima.
Upravo je njena navodna uloga na ovom događaju otvorila pitanje granice između službenog diplomatskog predstavljanja Bosne i Hercegovine i političke podrške pojedinim domaćim političarima.
Prisustvo diplomatskog predstavnika na političkom skupu samo po sebi ne dokazuje kršenje propisa, ali može otvoriti pitanja o svrsi i karakteru službenog angažmana.
Ozbiljne optužbe na račun generalne konzulice BiH
Iz Instituta za istraživanje genocida Kanada iznijeli su niz teških optužbi na račun Tatjane Telić.
Tvrde da njeno djelovanje daje prednost predstavljanju Republike Srpske u odnosu na zvaničnu državnu politiku Bosne i Hercegovine.
Organizacija smatra da se time stvara utisak kako Republika Srpska nastupa kao zaseban međunarodni subjekt.
U saopćenju se spominju i diplomatski kontakti, političko lobiranje te korištenje resursa koje osigurava država Bosna i Hercegovina.
IGK takve aktivnosti opisuje kao oblik štetne paralelne diplomatije.
Međutim, za potvrđivanje ovih tvrdnji bilo bi potrebno utvrditi koje je konkretne aktivnosti konzulica preduzimala, u kojem svojstvu i na osnovu čijih instrukcija.
Spominje se i Bečka konvencija: Šta to znači?
Jedan od ključnih dijelova saopćenja odnosi se na međunarodna pravila diplomatskog i konzularnog predstavljanja.
Institut tvrdi da postupanje generalne konzulice nije u skladu s obavezama koje proizlaze iz Bečke konvencije i diplomatskih protokola.
Prema njihovom stavu, predstavnici Bosne i Hercegovine u inostranstvu trebaju zastupati državu koja ih je imenovala i djelovati u okviru njene zvanične vanjske politike.
Pritom je važno razlikovati Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima iz 1961. godine od Bečke konvencije o konzularnim odnosima iz 1963. godine, koja posebno uređuje rad konzularnih predstavništava.
Ocjena o tome je li određeno ponašanje zaista predstavljalo povredu diplomatskih ili konzularnih obaveza zahtijeva odgovarajući pravni i institucionalni postupak.
Zbog toga tvrdnje IGK-a treba posmatrati kao zahtjev za ispitivanje odgovornosti, a ne kao već donesenu pravnu odluku.
Predsjedništvo BiH pozvano da hitno reaguje
Institut za istraživanje genocida Kanada smatra da nadležne državne institucije ne bi trebale ignorisati iznesene optužbe.
U saopćenju upozoravaju da diplomatski predstavnici koji djeluju suprotno interesima države, prema njihovoj ocjeni, mogu narušiti međunarodni ugled Bosne i Hercegovine.
Posebno naglašavaju važnost jedinstvenog vanjskopolitičkog nastupa.
Zbog toga su se obratili Predsjedništvu BiH, tražeći konkretne mjere protiv generalne konzulice u Chicagu.
U objavljenom saopćenju nije precizirano koju pojedinačnu sankciju ili disciplinsku mjeru Institut očekuje.
Također, upućivanje apela ne znači da je Predsjedništvo BiH već pokrenulo postupak ili donijelo odluku o smjeni.
Zašto je pitanje paralelne diplomatije posebno osjetljivo?
Vanjska politika Bosne i Hercegovine prema ustavnom uređenju pripada nadležnostima države.
Istovremeno, entiteti imaju određene mogućnosti međunarodne saradnje u okvirima koje propisuju Ustav i zakoni.
Zbog toga politički kontakti predstavnika entiteta s inostranim zvaničnicima nisu automatski nezakoniti.
Međutim, pitanje nastaje kada se državni diplomatski položaj, prema tvrdnjama kritičara, koristi za predstavljanje političkih interesa koji nisu usklađeni sa zvaničnom politikom Bosne i Hercegovine.
Upravo na tu razliku ukazuje IGK.
Institut smatra da je potrebno jasno utvrditi da li je generalna konzulica nastupala kao predstavnica Bosne i Hercegovine ili je učestvovala u aktivnostima koje imaju drugačiji politički karakter.
Očekuje se odgovor nadležnih institucija
U izvještaju o apelu nije prenesen odgovor Tatjane Telić na iznesene optužbe.
Također, nije navedeno da su Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ili Ministarstvo vanjskih poslova BiH već donijeli odluku o konkretnim mjerama.
Zbog toga ostaje otvoreno pitanje hoće li državne institucije zatražiti dodatna objašnjenja i ispitati okolnosti njenog prisustva na događaju na Floridi.
Posebno će biti važno utvrditi je li riječ o službenom diplomatskom angažmanu, privatnom prisustvu ili drugom obliku učešća.
Tek nakon takvih provjera mogla bi se dati potpunija ocjena eventualne odgovornosti.
Hoće li apel iz Chicaga izazvati političke posljedice?
Najnovije saopćenje Instituta za istraživanje genocida Kanada ponovo je otvorilo pitanje djelovanja bosanskohercegovačkih diplomatskih predstavnika u inostranstvu.
U središtu pažnje našli su se Tatjana Telić, njen navodni angažman tokom Dodikovog boravka u SAD-u i zahtjev da Predsjedništvo BiH preduzme mjere.
Iako su iznesene ozbiljne optužbe, njihova osnovanost tek treba biti utvrđena kroz odgovarajuće institucionalne postupke.
Hoće li Predsjedništvo BiH reagovati na apel i kakav će biti odgovor generalne konzulice, ostaje da se vidi.
Pročitajte i druge najnovije vijesti iz svijeta politike na Aktuela24.









