
BiH suočava se s ozbiljnim društvenim problemom koji iz godine u godinu izaziva sve veću zabrinutost. Dok se građani svakodnevno suočavaju s rastom životnih troškova, ogromne količine novca prolaze kroz industriju igara na sreću. Posebnu pažnju izaziva pitanje zaštite djece i mladih od kockanja, klađenja i rizika razvoja ovisnosti.
Prema podacima objavljenim u medijima, tokom 2025. godine na igre na sreću u BiH uplaćeno je približno 1,875 milijardi konvertibilnih maraka.
Riječ je o iznosu koji pokazuje razmjere tržišta klađenja i drugih igara na sreću, ali istovremeno otvara pitanje društvenih posljedica koje takve aktivnosti mogu imati.
Važno je naglasiti da se navedena cifra odnosi na uplate u igre na sreću, a ne na čisti profit priređivača niti na konačni gubitak igrača, jer se dio novca vraća kroz isplate dobitaka.
Sadržaj članka
BiH bilježi ogromne iznose uplata u igre na sreću
Prema objavljenim podacima za 2025. godinu, u BiH je kroz igre na sreću prošlo gotovo dvije milijarde konvertibilnih maraka.
Ova cifra izaziva pažnju jer pokazuje koliko je klađenje postalo prisutno u svakodnevnom životu.
Igre na sreću danas nisu ograničene samo na fizičke poslovnice. Razvoj interneta i mobilnih aplikacija omogućio je pristup različitim oblicima klađenja i putem digitalnih platformi.
Takva dostupnost otvara dodatna pitanja o nadzoru, odgovornom priređivanju igara i zaštiti osoba koje su posebno izložene riziku.
Iako nije svaka osoba koja učestvuje u igrama na sreću ovisna o kockanju, stručnjaci upozoravaju da učestalo klađenje može dovesti do ozbiljnih finansijskih i porodičnih problema.

Posebno zabrinjava položaj djece i mladih
Jedan od najosjetljivijih aspekata ove teme jeste mogućnost da djeca i maloljetnici dođu u kontakt s klađenjem.
Maloljetnim osobama zabranjeno je učestvovanje u igrama na sreću, ali sama zakonska zabrana nije dovoljna bez dosljedne kontrole i prevencije.
Poseban izazov predstavljaju online platforme, reklame i sadržaji na društvenim mrežama koji klađenje mogu prikazivati kao jednostavan način dolaska do novca.
Kod mladih se na taj način može stvarati pogrešna predstava o riziku i vjerovatnoći dobitka.
Zbog toga se sve češće ističe potreba za edukacijom u školama, razgovorom unutar porodice i odgovornijim oglašavanjem igara na sreću.
Zaštita djece ne podrazumijeva samo zabranu ulaska u kladionice nego i sprečavanje pristupa online klađenju te prepoznavanje rizičnog ponašanja na vrijeme.
Hiljade kladionica i velika dostupnost igara na sreću
U objavljenim podacima navodi se i broj od 2.343 kladionice, što dodatno pokazuje rasprostranjenost ovog oblika poslovanja.
Kladionice su prisutne u brojnim gradovima i manjim sredinama, a njihova dostupnost već godinama izaziva rasprave o tome koliko blizu školama i drugim ustanovama namijenjenim djeci smiju poslovati.
Međutim, broj poslovnica sam po sebi ne govori koliko građana redovno učestvuje u klađenju niti koliko njih ima problem s ovisnošću.
Za takve zaključke potrebna su posebna istraživanja i pouzdani zdravstveni podaci.
Upravo zbog toga važno je razlikovati ekonomske pokazatelje industrije od stvarnih društvenih posljedica.
Kockanje može ostaviti ozbiljne posljedice na porodice
Problematično kockanje može imati posljedice koje se ne završavaju gubitkom novca.
Kod osoba koje izgube kontrolu nad klađenjem mogu se pojaviti dugovi, narušeni porodični odnosi, problemi na poslu i povećan psihološki pritisak.
Posebno je opasno pokušavanje vraćanja izgubljenog novca novim uplatama, jer takvo ponašanje može produbiti finansijske teškoće.
Stručna pomoć i podrška porodice važni su kada osoba više ne uspijeva kontrolisati vrijeme i novac koji troši na igre na sreću.
Istovremeno, potrebno je izbjeći stigmatizaciju osoba koje imaju problem s kockanjem, jer strah od osude može otežati traženje pomoći.
Koliko država zarađuje od ovog biznisa?
Igre na sreću predstavljaju regulisanu djelatnost iz koje se prikupljaju određeni javni prihodi kroz propisane naknade i poreze.
Ipak, iznos ukupnih uplata ne treba poistovjećivati s novcem koji završava u budžetima.
Od ukupnog prometa potrebno je razlikovati isplate dobitaka, prihode priređivača i obaveze prema državi.
Za preciznu procjenu javnih prihoda potrebni su podaci nadležnih poreskih i drugih institucija, uz uvažavanje različitih propisa koji se primjenjuju u BiH.
Rasprava o ovoj industriji zato obuhvata dva pitanja: koliki su njeni ekonomski efekti i koliko su djelotvorne mjere zaštite građana.
Da li su potrebne strožije kontrole?
Podaci o velikom obimu uplata ponovo otvaraju pitanje efikasnosti postojećih kontrola.
Među mjerama koje se razmatraju u javnim raspravama nalaze se strožija provjera dobi igrača, nadzor online klađenja, ograničavanje agresivnog oglašavanja i bolja dostupnost stručne pomoći.
Posebno je važno da pravila budu jasno definisana i da se njihova primjena redovno kontroliše.
Uspješnost takvih mjera ne može se ocjenjivati samo brojem inspekcijskih nadzora ili izrečenih kazni, nego i njihovim stvarnim utjecajem na smanjenje štetnih posljedica.
Gotovo dvije milijarde KM otvaraju ozbiljna pitanja
Podatak o približno 1,875 milijardi KM uplata tokom jedne godine pokazuje da igre na sreću zauzimaju značajno mjesto u ekonomskim tokovima BiH.
Međutim, iza velikih brojki nalaze se pitanja koja se ne mogu svesti samo na novac.
Koliko su građani upoznati s rizicima? Jesu li maloljetnici dovoljno zaštićeni? Postoje li dostupni programi prevencije i podrške osobama koje razviju problem s kockanjem?
Odgovori na ta pitanja zahtijevaju saradnju institucija, obrazovnog sistema, zdravstvenih radnika i porodica.
Gotovo dvije milijarde maraka uplata u igre na sreću zato nisu samo ekonomska statistika, nego i povod za ozbiljnu raspravu o zaštiti građana, posebno djece i mladih.
Pročitajte i druge najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine na Aktuela24.









