Plate u BiH – minimalna plata za 2027. godinu, sindikalni prijedlozi, rast cijena i potrošačka korpa.
Sindikati predlažu povećanje minimalnih plata u BiH, dok rast troškova života prijeti kupovnoj moći radnika. (AI ilustracija)

Dok se širom Bosne i Hercegovine najavljuju veće plate, radnici se suočavaju s pitanjem koje sve više zabrinjava: hoće li od najavljenih povišica zaista imati koristi ili će poskupljenja ponovo odnijeti dodatni novac? Sindikati traže značajniji rast primanja, poslodavci upozoravaju na troškove, a ekonomisti poručuju da povećanje plata nema mnogo smisla ako cijene nastave rasti brže od zarada.

Rasprava o minimalnim platama za 2027. godinu sve je intenzivnija. U Federaciji BiH sindikati predlažu potpuno drugačiji sistem obračuna najnižih primanja, dok se u Republici Srpskoj još pregovara o iznosima koji bi trebali važiti naredne godine.

Iako najavljene cifre na prvi pogled zvuče ohrabrujuće, konačne odluke još nisu donesene. Istovremeno, rast troškova života ostaje jedan od najvećih problema zaposlenih građana.

Plate u BiH mogle bi značajno porasti: Evo koliko traže sindikati

Savez samostalnih sindikata BiH predlaže novi model prema kojem bi minimalna plata zavisila od stručne spreme zaposlenog.

Predsjednik Saveza Samir Kurtović predstavio je prijedlog prema kojem bi najniža primanja iznosila:

  • 1.500 KM za radnike s osnovnom školom
  • 1.700 KM za radnike sa srednjom stručnom spremom
  • 1.800 KM za radnike s višom stručnom spremom
  • 1.900 KM za radnike s visokom stručnom spremom

Ovi iznosi predstavljaju sindikalne zahtjeve, a ne usvojene minimalne plate.

Prema postojećem sistemu u Federaciji BiH, najniža plata jednaka je za sve radnike obuhvaćene tom odlukom, bez obzira na njihovu stručnu spremu.

Predloženi model otvorio je raspravu o tome treba li visina minimalne plate zavisiti od diplome, složenosti posla ili kombinacije više kriterija.

Plate u BiH i rast troškova života – zabrinuti radnik pregledava račune pored namirnica i kalkulatora.

Poskupljenja bi mogla poništiti svaku povišicu

Najveći problem za radnike nije samo iznos koji će dobiti na račun, nego ono što za taj novac mogu kupiti.

Ako plate porastu, ali istovremeno poskupe hrana, režije, gorivo i druge osnovne potrebe, stvarna korist od povišice može biti znatno manja od očekivane.

Primjer je jednostavan: radnik koji dobije 150 KM veću platu neće osjetiti poboljšanje ako njegovi mjesečni troškovi istovremeno porastu za isti ili veći iznos.

Zbog toga ekonomisti naglašavaju razliku između nominalne plate, odnosno iznosa koji radnik prima, i realne plate, koja pokazuje njegovu kupovnu moć.

Veća plata na papiru ne mora značiti i bolji životni standard.

Ekonomista upozorava: Bez jednog poteza radnici neće osjetiti povećanje

Ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da značajnije povećanje minimalnih plata bez smanjenja opterećenja poslodavaca može biti teško izvodljivo za mnoge firme.

Prema njegovoj ocjeni, potrebno je razmotriti rasterećenje poreza, doprinosa i drugih troškova rada.

Takve mjere mogle bi olakšati povećanje neto primanja zaposlenih, a istovremeno smanjiti rizik od negativnih posljedica po poslovanje.

Gavran također naglašava da povećavanje plata nema željeni efekat ukoliko se ne poduzimaju mjere za smanjenje troškova života.

Drugim riječima, pitanje nije samo koliko će radnici dobiti više, nego i koliko će im novca ostati nakon plaćanja osnovnih potreba.

Diploma ili radno mjesto: Ko bi trebao imati veću platu?

Posebnu polemiku izaziva prijedlog da minimalna plata zavisi od stepena obrazovanja.

Dok sindikati smatraju da stručna sprema treba biti važan kriterij, dio ekonomista upozorava da se mora uzeti u obzir i stvarna složenost posla.

Gavran smatra da različiti nivoi minimalnih plata imaju smisla kada su povezani sa zahtjevima konkretnog radnog mjesta.

To znači da dvije osobe koje obavljaju isti posao ne bi automatski trebale imati drastično različita primanja samo zato što jedna ima diplomu višeg stepena.

S druge strane, poslovi koji zahtijevaju posebna znanja, odgovornost i kvalifikacije trebali bi biti adekvatno vrednovani.

Upravo će način određivanja kriterija biti jedno od važnih pitanja ukoliko se prijedlog sindikata nađe pred nadležnim institucijama.

U Republici Srpskoj pregovori još traju

Za razliku od Federacije BiH, u Republici Srpskoj već postoji sistem različitih najnižih plata prema kvalifikacijama.

Prema podacima iz novembra 2026. godine, najniže plate kreću se od 1.000 do 1.450 KM, zavisno od kategorije zaposlenog.

Predstavnici sindikata traže značajnije povećanje.

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković smatra da trenutni iznosi nisu dovoljni za dostojanstven život radnika i njihovih porodica.

On upozorava da povećanje koje samo prati inflaciju ne predstavlja stvarni napredak, jer radnici u tom slučaju zadržavaju približno istu kupovnu moć.

Vlada, sindikati i poslodavci još nisu postigli konačan dogovor, a nastavak razgovora očekuje se sredinom novembra.

Zato se trenutno ne može sa sigurnošću reći koliki će biti novi minimalac u Republici Srpskoj za 2027. godinu.

Poslodavci upozoravaju na dodatne troškove

Predstavnici poslovne zajednice ističu da povećanje plata mora biti usklađeno s mogućnostima privrede.

Posebno upozoravaju na poreze i doprinose, koji povećavaju ukupan trošak zaposlenog za poslodavca.

Ako se minimalna primanja značajno povećaju bez drugih ekonomskih mjera, pojedine firme mogle bi se suočiti s dodatnim finansijskim pritiskom.

Zbog toga poslodavci traže da se istovremeno razmotri smanjenje poreskog opterećenja i uvođenje odgovarajućih olakšica.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević upozorava i na problem odlaska radne snage iz Bosne i Hercegovine.

Niže plate u odnosu na razvijenije evropske zemlje jedan su od razloga zbog kojih zaposleni traže posao u inostranstvu.

Zadržavanje radnika zato postaje važno pitanje ne samo za pojedinačne firme nego i za ukupnu ekonomiju zemlje.

Hoće li radnici u 2027. konačno osjetiti veće plate?

Iako su sindikati iznijeli konkretne prijedloge, pregovori o minimalnim platama još nisu završeni.

Za zaposlene u Bosni i Hercegovini najvažnije će biti da eventualno povećanje primanja zaista poboljša njihovu svakodnevicu.

To podrazumijeva ne samo veće iznose na platnim listama nego i stabilnije cijene, manje troškove života i održive uslove poslovanja.

U suprotnom, postoji rizik da se ponovi situacija u kojoj radnici dobiju povišicu, ali je ubrzo izgube kroz veće izdatke za hranu, stanovanje, energiju i druge potrebe.

Dok se čekaju konačne odluke, ostaje pitanje koje zanima hiljade zaposlenih: hoće li naredna godina donijeti stvarno povećanje životnog standarda ili će rast cijena ponovo biti brži od rasta plata?

Pročitajte i druge najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine na Aktuela24.

OSTAVITE KOMENTAR

Unesite komentar!
Unesite svoje ime.