Senad Hadžifejzović u svom komentaru postizborne situacije u Bosni i Hercegovini iznio je ozbiljna upozorenja o političkim sukobima koji bi mogli obilježiti naredni period. Dok se političke stranke bave izbornim rezultatima, koalicijama i raspodjelom funkcija, poznati novinar smatra da se u pozadini otvaraju mnogo važnija pitanja, uključujući otcjepljenje, treći entitet i budućnost državnih institucija.
U komentaru objavljenom na FACE TV-u 10. oktobra 2026. godine Hadžifejzović je poručio da bi naredne dvije godine mogle biti posebno važne za političke odnose u zemlji.
Njegova analiza izaziva pažnju jer se ne zadržava samo na rezultatima izbora, nego govori o mogućim posljedicama pregovora koji slijede.
Sadržaj članka
Hadžifejzović upozorava na mnogo ozbiljnije političke sukobe
Prema Hadžifejzovićevom viđenju, završetak izbora ne znači i završetak političkih nadmetanja. Naprotiv, smatra da tek predstoji period u kojem će se otvoriti najosjetljivija pitanja ustavnog uređenja i funkcionisanja Bosne i Hercegovine.
Upozorio je na mogućnost novih sporova oko nadležnosti, promjena Izbornog zakona, zahtjeva za trećim entitetom i pokušaja otcjepljenja.
Posebno je naglasio da bi političke blokade, pritisci i pregovori mogli postati važniji od same raspodjele ministarskih i drugih funkcija.
Takva upozorenja predstavljaju njegovu procjenu političkih kretanja. Ona ne znače da su najavljeni događaji već dogovoreni ili da će se nužno ostvariti.
Zašto posebno izdvaja naredne dvije godine?
Jedan od najzanimljivijih dijelova Hadžifejzovićevog komentara odnosi se na vremenski okvir u kojem očekuje najintenzivnija politička nadmetanja.
Iako izabrani predstavnici vlasti u pravilu dobijaju četverogodišnji mandat, on smatra da bi ključna pitanja mogla doći na dnevni red znatno ranije.
Svoju procjenu povezuje i s međunarodnim okolnostima, posebno s politikom Sjedinjenih Američkih Država i utjecajem drugih velikih sila na Zapadni Balkan.
Prema njegovom tumačenju, odluke koje se budu donosile u narednom periodu mogle bi značajno utjecati na odnose između domaćih političkih aktera.
Istovremeno, stvarni razvoj događaja zavisit će od konkretnih političkih odluka, djelovanja institucija i međunarodnih odnosa, a ne samo od izjava političkih lidera.
Dodik, Čović i Izetbegović u središtu njegove analize
Hadžifejzović je posebnu pažnju posvetio Miloradu Dodiku, Draganu Čoviću i Bakiru Izetbegoviću, ocjenjujući njihove pozicije u postizbornim pregovorima.
U njegovoj analizi Dodik zauzima posebno značajno mjesto zbog političkog utjecaja i pitanja koja otvara u odnosima između Republike Srpske i državnih institucija.
Hadžifejzović smatra i da Čović ima snažnu pregovaračku poziciju, posebno kada je riječ o formiranju vlasti i zahtjevima za promjene izbornog zakonodavstva.
S druge strane, Izetbegovićev položaj opisuje kao oslabljen nakon izbornih rezultata, uz ocjenu da bi to moglo utjecati na njegovu poziciju u razgovorima s drugim političkim liderima.
Riječ je o Hadžifejzovićevim političkim ocjenama, koje ne predstavljaju zvanično utvrđen odnos snaga niti dokazuju postojanje dogovora između spomenutih aktera.
Pitanje trećeg entiteta ponovo u fokusu
Jedna od tema koje Hadžifejzović posebno izdvaja jeste mogućnost ponovnog otvaranja rasprave o trećem entitetu u Bosni i Hercegovini.
Ovo pitanje godinama izaziva političke nesuglasice jer zadire u postojeću teritorijalnu i ustavnu organizaciju zemlje.
Bosna i Hercegovina prema Dejtonskom mirovnom sporazumu ima dva entiteta, Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku, dok Brčko distrikt ima poseban status.
Svaka promjena takvog uređenja zahtijevala bi odgovarajuće ustavne i političke procedure.
Zbog toga treba razlikovati političke zahtjeve i javne izjave od konkretnih odluka koje bi mogle promijeniti postojeći sistem.
Hadžifejzovićevo upozorenje odnosi se upravo na mogućnost da ova pitanja ponovo postanu predmet intenzivnih pregovora i političkih sukoba.
Mogu li blokade institucija dodatno zakomplikovati situaciju?
Pored teritorijalnih i ustavnih pitanja, Hadžifejzović ukazuje i na problem funkcionisanja institucija.
Formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini često zahtijeva složene dogovore između stranaka koje imaju različite političke ciljeve.
U takvim okolnostima neslaganja oko pojedinih funkcija, zakona ili nadležnosti mogu usporiti donošenje odluka.
Posljedice institucionalnih blokada ne ostaju ograničene samo na političke stranke. One mogu utjecati i na usvajanje budžeta, provođenje reformi te svakodnevni rad institucija.
Zato pitanje postizbornih pregovora nije važno samo zbog toga ko će preuzeti određenu funkciju, nego i zbog sposobnosti budućih vlasti da donose odluke.
Kakvu ulogu mogu imati međunarodni akteri?
U Hadžifejzovićevom komentaru značajno mjesto zauzima i odnos međunarodne zajednice prema političkoj situaciji u BiH.
Posebno se osvrnuo na američki utjecaj i mogućnost da međunarodne mjere promijene ponašanje pojedinih domaćih političkih aktera.
Bosna i Hercegovina ima složen politički sistem u kojem međunarodni sporazumi, evropske integracije i diplomatski odnosi imaju važnu ulogu.
Ipak, eventualne sankcije, diplomatski pritisci ili drugi potezi međunarodnih partnera zavise od odluka nadležnih institucija i vlada.
Zbog toga se ne može unaprijed tvrditi da će određena međunarodna reakcija uslijediti ili da će proizvesti konkretan politički rezultat.
Šta Hadžifejzovićevo upozorenje znači za građane BiH?
Suština njegovog komentara jeste upozorenje da javnost ne bi trebala pratiti samo raspodjelu mandata i dogovore o ministarskim pozicijama.
Mnogo važnije, prema njegovom mišljenju, jeste pratiti odluke koje se odnose na ustavno uređenje, nadležnosti institucija i buduće političke odnose.
Upravo bi ta pitanja mogla obilježiti naredni period, posebno ukoliko između ključnih političkih aktera ne bude dovoljno saglasnosti.
Međutim, upozorenja o najcrnjim scenarijima ne treba poistovjećivati s najavom neizbježnog raspada države ili sukoba. Hadžifejzović je iznio vlastitu analizu mogućih političkih kretanja, dok će stvarni razvoj situacije zavisiti od odluka domaćih i međunarodnih institucija.
Njegova poruka otvara pitanje koje ostaje važno i nakon završetka izbora: hoće li političke stranke naredni period iskoristiti za rješavanje otvorenih problema ili će neslaganja ponovo dovesti do dugotrajnih blokada?
Odgovor će se pokazati kroz konkretne pregovore, zakonske prijedloge i odluke institucija, a ne samo kroz oštru političku retoriku.
Pročitajte i druge najnovije vijesti iz svijeta politike na Aktuela24.
