Nova politička bura Sarajeva i Zagreba – Denis Bećirović

Nova politička bura Sarajeva i Zagreba otvorena je nakon izjava hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana o mogućnosti hrvatske izborne jedinice u Bosni i Hercegovini. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović odgovorio je da smatra neprihvatljivim miješanje hrvatskih zvaničnika u unutrašnja pitanja BiH i poručio da neće podržati formiranje monoetničkih izbornih jedinica.

Nova razmjena političkih poruka dolazi u periodu kada se pitanje izmjena Izbornog zakona BiH ponovo nalazi u centru pažnje.

Grlić Radman govorio je u Mostaru o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, izmjenama izbornog zakonodavstva i mogućnosti uspostavljanja hrvatske izborne jedinice.

Njegove izjave izazvale su reakciju Bećirovića, koji zastupa potpuno drugačiji pogled na buduće uređenje izbornog sistema.

Nova politička bura Sarajeva i Zagreba – Bećirović i Grlić Radman

Nova politička bura Sarajeva i Zagreba zbog izborne jedinice

Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova poručio je da će Zagreb nastaviti insistirati na političkoj ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Govoreći o mogućnosti hrvatske izborne jedinice, Grlić Radman rekao je da takvu ideju ne treba automatski posmatrati kao prijetnju opstanku Bosne i Hercegovine.

Prema njegovom stavu, Daytonski mirovni sporazum treba biti instrument kojim se osigurava jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda.

Grlić Radman najavio je i nastavak razgovora Hrvatske s partnerima u Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama o izmjenama izbornog i ustavnog okvira BiH.

Nova politička bura Sarajeva i Zagreba dodatno je otvorila pitanje budućih izmjena izbornog sistema Bosne i Hercegovine.
Naglasio je, međutim, da bi konačan dogovor trebali postići politički predstavnici unutar Bosne i Hercegovine.

Untitled design 2026 08 11T222736.953

Bećirović odgovorio: Nećemo dopustiti monoetničke izborne jedinice

Odgovor Denisa Bećirovića stigao je istog dana.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH ocijenio je miješanje pojedinih hrvatskih zvaničnika u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine neprihvatljivim.

Posebno se usprotivio mogućnosti formiranja izbornih jedinica zasnovanih na etničkom principu.

Bećirović je poručio da političke snage koje se, prema njegovim riječima, zalažu za demokratsku i evropsku Bosnu i Hercegovinu neće dopustiti uspostavljanje monoetničkih izbornih jedinica.

Njegov odgovor pokazuje koliko su udaljeni politički stavovi o budućim izmjenama izbornog sistema BiH.

Dok hrvatski zvaničnici pitanje legitimnog političkog predstavljanja Hrvata stavljaju u prvi plan, Bećirović insistira na modelu koji bi snažnije počivao na jednakim pravima pojedinačnih građana.

Untitled design 2026 08 11T222932.401

Bećirović se pozvao na presude Evropskog suda

U obrazloženju svog stava Bećirović se pozvao i na članstvo Bosne i Hercegovine u Vijeću Evrope te presude Evropskog suda za ljudska prava.

Prema njegovom tumačenju, BiH ima obavezu primijeniti standarde zabrane diskriminacije i jednakog biračkog prava.

Istakao je da pravo kandidature i političkog predstavljanja treba pripadati svakom građaninu pod jednakim uslovima.

Bećirović smatra da bi ustavni i izborni sistem trebalo mijenjati prema modelu koji je inkluzivniji i koji otklanja postojeće oblike diskriminacije.

Time je praktično suprotstavio svoj koncept reforme ideji dodatnog teritorijalnog ili izbornog organizovanja na etničkom principu.

Untitled design 2026 08 11T223051.558

Dva različita pogleda na izbornu reformu

Upravo se tu nalazi suština političkog spora.

Grlić Radman naglašava jednakopravnost konstitutivnih naroda, posebno politički položaj Hrvata i pitanje njihovog predstavljanja.

Bećirović, s druge strane, naglašava jednakost građana i zabranu diskriminacije, uz protivljenje monoetničkim izbornim jedinicama.

Zbog toga se rasprava ne svodi samo na tehničku izmjenu Izbornog zakona.

Radi se o različitim pogledima na to kako bi političko predstavljanje u Bosni i Hercegovini trebalo izgledati u budućnosti.

Upravo je pitanje izbora članova Predsjedništva BiH već godinama jedno od najosjetljivijih političkih pitanja između stranaka sa sjedištem u Sarajevu i hrvatskih političkih predstavnika.

Untitled design 2026 08 11T223223.532

Bećirović kritikovao i odnos Zagreba prema unutrašnjim pitanjima BiH

Bećirović nije ostao samo na pitanju izborne jedinice.

Poručio je da bi hrvatski zvaničnici, umjesto onoga što on smatra miješanjem u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, trebali razvijati dobrosusjedske odnose zasnovane na ravnopravnosti i međusobnom poštovanju.

U tom kontekstu pozvao se na principe međunarodnog prava, uključujući suverenu jednakost država i zabranu intervencije u unutrašnja pitanja drugih država.

Podsjetio je i na obaveze Hrvatske kao potpisnice Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

Untitled design 2026 08 11T223318.659

Izborna reforma ponovo postaje velika politička tema

Nova razmjena poruka pokazuje da će pitanje izborne reforme biti jedna od tema koje će obilježiti političku scenu u narednom periodu.

Posebno je značajno što se sve događa pred Opće izbore zakazane za 4. oktobar 2026. godine.

Bećirović je trenutno predsjedavajući Predsjedništva BiH; tu funkciju je po principu rotacije preuzeo 16. marta 2026. na period od osam mjeseci.

S druge strane, Zagreb otvoreno poručuje da će nastaviti razgovarati s međunarodnim partnerima o položaju Hrvata i promjenama izbornog sistema.

Zbog toga današnja polemika vjerovatno neće biti posljednja.

Untitled design 2026 08 11T223507.573

Dogovor će ipak morati biti tražen unutar BiH
Bez obzira na različite političke koncepte, eventualne izmjene izbornog i ustavnog sistema zahtijevat će politički dogovor i odgovarajuće institucionalne procedure u Bosni i Hercegovini.

Grlić Radman također je naveo da očekuje da konačan dogovor postignu politički akteri u BiH.

Za sada su pozicije veoma udaljene.

Hrvatska strana insistira na pitanju političke ravnopravnosti i legitimnog predstavljanja Hrvata, dok Bećirović odbacuje rješenja koja bi, prema njegovom stavu, vodila stvaranju monoetničkih izbornih jedinica.

Upravo zbog toga rasprava o hrvatskoj izbornoj jedinici ponovo je otvorila mnogo šire pitanje: na kojim principima treba počivati budući izborni sistem Bosne i Hercegovine i može li se pronaći model koji će dobiti dovoljno široku političku podršku?
Nova politička bura Sarajeva i Zagreba vjerovatno neće biti posljednja rasprava o ovom pitanju.

Pročitajte i ostale najnovije političke vijesti na Aktuela24.

Izvor: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

OSTAVITE KOMENTAR

Unesite komentar!
Unesite svoje ime.