Ustavni sud BiH dao konačan odgovor o zakonskim odredbama koje su direktno povezane sa slučajem i presudom Miloradu Dodiku. Sud je odlučivao o zahtjevu 32 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske koji su osporavali ustavnost člana 203a. Krivičnog zakona BiH, kao i člana 4. izmjena i dopuna tog zakona.
Upravo je član 203a, kojim je propisano krivično djelo neizvršavanja odluka visokog predstavnika, bio primijenjen u postupku protiv Dodika. Ustavni sud BiH je u predmetu U-43/25 utvrdio da su osporene odredbe u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i članom 7. Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Važno je naglasiti da ova odluka nije donesena 6. oktobra, kada je objavljen članak koji je ponovo aktualizirao temu. Ustavni sud odluku je objavio nakon 172. plenarne sjednice početkom jula 2026. godine.
Sadržaj članka
Ustavni sud BiH dao konačan odgovor: Šta je odlučeno?
Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijela su 32 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske.
Predmet njihovog zahtjeva bili su član 203a. Krivičnog zakona BiH i član 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH. Ove zakonske izmjene nametnuo je visoki predstavnik Christian Schmidt odlukom od 1. jula 2023. godine.
Članom 203a. propisana je krivična odgovornost službene ili odgovorne osobe koja ne primijeni, ne provede ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika, odnosno spriječi njenu primjenu.
Ustavni sud je nakon razmatranja zahtjeva zaključio da osporene odredbe nisu protivne članu I/2. Ustava BiH niti članu 7. Evropske konvencije.
Šta je Ustavni sud zaključio?
U obrazloženju je navedeno da su osporene zakonske odredbe dostupne, dovoljno određene i predvidljive.
Sud je također zaključio da je krivičnopravna zaštita propisana ovim odredbama usmjerena prema legitimnim pravnim vrijednostima koje se odnose na očuvanje vladavine prava i funkcionisanje pravnog poretka Bosne i Hercegovine.
Time nije prihvaćena tvrdnja iz zahtjeva da osporene odredbe nisu u skladu s navedenim ustavnim i konvencijskim standardima.
Odluka je posebno zanimljiva javnosti upravo zato što je član 203a. ranije primijenjen u postupku protiv Milorada Dodika.
Kakve veze odluka ima s presudom Dodiku?
Milorad Dodik je pravosnažnom presudom Suda BiH proglašen krivim za krivično djelo neizvršavanja odluka visokog predstavnika iz člana 203a. stav 1. Krivičnog zakona BiH. Ustavni sud u svojim službenim dokumentima navodi da je pravosnažnost presude nastupila 12. juna 2025. godine.
Zbog toga je pitanje ustavnosti upravo te zakonske odredbe imalo poseban značaj.
Međutim, potrebno je razlikovati dva odvojena postupka pred Ustavnim sudom.
U predmetu U-43/25 Sud je razmatrao zahtjev poslanika NSRS za ocjenu ustavnosti samih zakonskih odredbi.
Odvojeno od toga, Ustavni sud je u novembru 2025. odlučivao i o Dodikovim ličnim apelacijama protiv pravosnažne presude Suda BiH. Te apelacije su u relevantnom dijelu odbijene kao neosnovane.
Sud se ranije izjasnio i o ovlaštenjima visokog predstavnika
U odluci koja se odnosila na Dodikovu apelaciju Ustavni sud se osvrnuo i na pitanje ovlaštenja visokog predstavnika da donosi zakone.
Sud je podsjetio na svoju raniju praksu prema kojoj ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa X Dejtonskog mirovnog sporazuma, relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i Bonske deklaracije.
Ustavni sud je naveo da je visoki predstavnik prilikom izmjene Krivičnog zakona 2023. godine djelovao kao zakonodavna vlast Bosne i Hercegovine te da je dopuna Krivičnog zakona imala pravnu prirodu domaćeg propisa.
Sud je također zaključio da je krivično djelo za koje je Dodik osuđen bilo propisano zakonom u vrijeme radnji zbog kojih je procesuiran.
Odluka ostaje važna za cijeli slučaj
Odlukom u predmetu U-43/25 Ustavni sud je, dakle, dao odgovor na pitanje koje su pred njega stavila 32 poslanika NSRS: član 203a. Krivičnog zakona BiH i osporene izmjene zakona ocijenjeni su ustavnim.
To ne treba miješati s posebnim postupkom u kojem je razmatrana Dodikova apelacija na pravosnažnu presudu, iako se oba predmeta dotiču istog krivičnog djela i pravnih pitanja koja su pratila cijeli slučaj.
Ustavni sud BiH dao konačan odgovor, čime je razjašnjeno jedno od ključnih pravnih pitanja koje je pratilo slučaj Milorada Dodika.
Upravo zbog toga odluka ima širi značaj od jednog političkog imena – njome je najviša ustavnosudska instanca u BiH zauzela stav o ustavnosti zakonske odredbe koja propisuje krivičnu odgovornost za neizvršavanje odluka visokog predstavnika.
Više detalja o odluci dostupno je na službenoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Pročitajte i druge najnovije vijesti iz svijeta politike na Aktuela24.
